Ispoštovan je dogovor prerađivača mlijeka, trgovačkih lanaca i Vlade, pa se na rafovima nalaze domaći jogurt i pavlaka koji su 10, 15 i do 80 centi jeftiniji nego uvozni. Da su takve subvencije potrebne, da je bolje zbog kvaliteta birati ono što je proizvedeno na ovim prostorima, zapažaju i potrošači.
O tome su govorili i naši sugrađani:
“Ja inače uzimam sve što se tiče domaćih proizvoda, ali žalosno je što nema tetrapaka domaćeg, jer vidim sad ministarstvo hoće da finansira prevoz do Srbije. Zašto? Bivša podgorička mljekara je imala mašinu za proizvodnju tetrapaka. Zašto se ne kupi u nekoj mljekari ta mašina i da se proizvodi mlijeko u tetrapaku, a ne da uvozimo toliko mlijeka, da ga koristimo – em domaće, em kvalitetnije, em sigurnije sve. Kupujete li i ostale domaće proizvode? Sve što ima da se može kupiti domaće, ja uglavnom kupujem domaće, što se lično mene tiče. Zašto bismo razvijali nečiju tuđu industriju, a svoju upropaštavali?”;
“Kupim ove proizvode koji se nalaze na rafovima, koji mi trebaju. Da li vam je opredjeljujuća cijena ili kvalitet? Kvalitet, u svakom slučaju”;
“Pretežno kupujemo proizvode Nikšićke industrije, njihov jogurt, uzimamo i kisjelu pavlaku i to. Što se tiče mesa, mesnih proizvoda? Od mesnih, najviše Francine proizvode, njihove domaće. Uzimamo i suvo i svježe meso”;
“Slab izbor domaćeg. Više ima proizvoda od Imleka i ostalih nego bilo čega. Gledam da uzimam sve domaće, što bi rekli, to jest crnogorsko”, komenatri su naših sugrađana.
Da je neophodna promjena navika i solidarnost kada je u pitanju domaća proizvodnja, ukazuje i ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
“I da pokažemo upravo na taj način takozvani ekonomski patriotizam i da počnemo što više da kupujemo domaće proizvode i da na taj način povećavamo njihove prihode, a samim tim i mogućnost njihovog dodatnog ulaganja”, kazao je Mulešković.
I uloga države u cijelom procesu je vrlo važna, pa je prijeko potrebno, ukazuje naš sagovornik, da se uspostavi komunikacija i poboljša plasman.
“Ono što definitivno jeste – Crna Gora kao mala ekonomija ne može biti konkurentna što se tiče same količine proizvoda koji mogu da budu na tržištu, ali ono što definitivno znamo, svi svjedočimo, da crnogorski proizvodi jesu po kvalitetu u samom vrhu, ako ne i na samom vrhu, pa samim tim upravo taj kvalitet proizvoda treba da nam bude negdje taj dio koji treba da promovišemo i da na taj način potenciramo crnogorski proizvod”, rekao je Mulešković.
Inače, u Crnoj Gori, prema statističkim podacima, proizvede se samo dio hrane za domaće potrebe, ostatak se uveze. Stočni fond je iz godine u godinu u padu, organska hrana ne zauzima dominantno mjesto, a prema procjeni iz 2025. godišnje na otpadu završi oko 50. 000 tona hrane ili 83 kilograma po glavi stanovnika.
