“ASK je ocijenila da nova rješenja u Zakonu o ANB-u mogu biti “problematična sa aspekta zaštite ljudskih prava i evropskih standarda”, upozoravajući da širenje tajnih ovlašćenja bez adekvatnog sudskog nadzora “povećava rizik od zloupotreba”. Istovremeno, preporučuje i jačanje nezavisnosti Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji kroz smanjenje koncentracije ovlašćenja ministra unutrašnjih poslova u njenom formiranju i imenovanju članova”, navode iz CGO.
Kako ističu, ASK jasno upozorava da velika koncentracija moći povećava “izloženost neformalnim uticajima, političkom pritisku i selektivnom postupanju”.
“CGO podsjeća da su slične primjedbe ranije iznijeli Specijalna izvjestiteljka UN za pravo na privatnost, portparol Evropske komisije, kao i relevantne strukovne i nevladine organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava. Unison je stav stručne javnosti da je ovakav način izmjena zakona u suprotnosti sa međunarodnim standardima i praksom Evropskog suda za ljudska prava, kao i preporukama GRECO-a i Venecijanske komisije”, stoji u saopštenju.
Ocjenjuju da reakcija MUP-a i Uprave policije pokazuje, kako kažu, zabrinjavajuće nerazumijevanje i preporuka ASK-a i šireg stručnog konsenzusa.
“Umjesto argumentovanog odgovora na suštinska pitanja, javnosti su ponuđene političke kvalifikacije i irelevantna poređenja koja ne mogu odgovoriti na ključne dileme koje otvaraju sporne zakonske odredbe. CGO ponovo poziva da se iz Zakona o ANB-u i Zakona o unutrašnjim poslovima uklone sporne odredbe i predlože nova rješenja u procesu djelotvorne javne rasprave. To je jedini način da se obezbijede snažniji kontrolni mehanizmi, veća transparentnost i efektivan demokratski nadzor nad bezbjednosnim sektorom”, zaključuje se u saopštenju.
