“Ima stvari u koje ne vjerujem, a jedna od njih je luka bez broda. Meni je to neshvatljivo. Kao drugo ne vjerujem ni u to da se jedan grad, kao što je Kotor, pretvori u muzejsku postavku. Vjerujem samo u gradove koje žive. Da bi neki grad živio, u tom gradu ljudi moraju da imaju mogućnost da rade i zarade dovoljno za sebe i svoju porodicu, da stvore svoj život. Da bi neko zaradio mora da postoji i određena privredna aktivnost od koje se zarađuje. Ukoliko neko ima ideju, na koji način, gdje i kako da mi u Kotoru turizam zamijenimo nekom drugom privrednom granom, koja će donositi novac ovom gradu. sa velikom radošću ću da čujem tu ideju i ako je moguće da je sprovedem”, kazao je Jokić, dodavši da od turizma milioni eura ulaze u gradsku privredu.

Istu tu privredu, navodi između ostalog, čine i trgovci suvenirima, prodavci palačinki i sendviča, taksi prevoz, izdavaoci privatnog smještaja, ugostitelji, koji opet mogu platiti one koji čiste, peru, sviraju, kuvaju…

“To je ekonomija jednog grada. Milioni eura stranog novca koji na taj način uđu, u ekonomskoj teoriji se zovu “lažni izvoz”. Međutim, neki kažu kako je gužva i da je prije 50 godina bilo ljepše. Bilo je ljepše jer su bili mlađi, a podsjetiću i da su se tada industrijska postrojenja nalazila u Škaljarima i u tri i po popodne ispuštala otpadne vode u more. To je to ljepše? Ljudi su tada radili u fabrikama i zbog toga se to sve trpilo i mislilio se da je skroz u redu jer su od toga ostvarivali prihode. Danas to ne postoji. Danas nemamo ispuštanja otpadnih voda iz industrije u more, ali imamo gužvu. Međutim, od te gužve živimo. Mi u ovom trenutku nemamo privrednu alternativu. Ona ne postoji. Imate priču s manjim brojem kruzera u Veneciji, s manjim brojem kruzera u Barseloni, s manjim brojem kruzera u Dubrovniku. Hajde da i to razjasnimo. Dubrovnik, koji ima dvije lučke uprave, imao je u Gružu i do osam kruzera dnevno plus dva, tri, usidrena. Godišnje, bilo je i do 850 kruzera i to je bio kolaps. Onda su napravili studiju po kojoj sada nemaju 850 nego 560 kruzera. Više ne dozvoljavaju da se veže osam kruzera u isto vrijeme, nego četiri. Određeno je koliko mogu da ostanu i kada da idu i to vam je cijela filozofija. Prije neki dan smo imali sliku četiri kruzera u zalivu, da bi ta fotografija obilazila internet sa pričom o katastrofi. Ja se ne slažem sa tim i vjerujem da je budućnost Luke Kotor, kao firme, u tome da kupi dio lučke infrastrukture van Veriga i da tamo veže dio kruzera, a da goste tenderi dovodi do Kotora. Vjerujem da je to budućnost ali to nije sjutra. Ne vjerujem da bi građani Kotora voljeli da se naš turizam ugasi a volio bih, ponavljam, da neko pruži alternativu”, kazao je Jokić.

Alternativa koju on zastupa, kako kaže godinama, jesu i hotelski kapaciteti na prostoru bivšeg Fjorda i URC-a, “čime bi dobili malo drugačiji turizam u gradu”.

“Koji je broj hotelskih soba i hotelskih kapaciteta i noćenja u Dubrovniku? To su hiljade i hiljade. I oni pored hiljada i hiljada takvih kapaciteta, pored onih ogromnih hotela koji imaju “Rixos”, “Valamar”, da ih ne nabrajam sve, i dalje imaju po 550-600 kruzera godišnje. Pa nisu ni oni ludi zašto primaju te ljude. Primaju ih zato što sve to donosi zaradu stanovništvu, privredi, a posredno gradu i državi”, zaključio je Jokić, prenosi Radio Kotor.