Savremene studije pokazuju da korišćenje gotovine može značajno pomoći u kontroli rashoda i izbjegavanju impulsivne kupovine.

Zašto više “boli” kada plaćamo gotovinom?

Eksperti za ekonomsku psihologiju koriste termin “bolno plaćanje” kako bi opisali osećaj koji osoba doživljava kada se fizički odvaja od novca. Kada novčanica promijeni vlasnika, gubitak se primjećuje trenutno, a mozak snažnije registruje cijenu onoga što kupujemo.

Nasuprot tome, digitalne transakcije se odvijaju gotovo automatski. Jedno prislanjanje kartice ili telefona dovoljno je da se uplata završi, bez onog specifičnog osjećaja gubitka novca. Analize desetina međunarodnih istraživanja došle su do istog zaključka: potrošači teže da troše više kada koriste elektronske metode plaćanja, jer proces kupovine postaje lakši i manje svjestan.

Međutim, uprkos nagloj ekspanziji digitalnog plaćanja, sve više mladih se vraća gotovini kao alatu za upravljanje ličnim budžetom.

Praksa dijeljenja mjesečnih troškova u različite koverte sa specifičnim iznosima za hranu, račune, prevoz i zabavu postala je pravi trend na društvenim mrežama. Ova metoda omogućava direktnu vizuelizaciju raspoloživog novca i pomaže u sprečavanju prekoračenja budžeta. Za mnoge, fizički kontakt sa novcem funkcioniše kao jednostavan, ali efikasan mehanizam samokontrole, naročito u periodima visokih troškova života.

Značaj gotovine u kriznim vremenima

Pored kontrole potrošnje, gotovina i dalje predstavlja važnu sigurnosnu mrežu u trenucima kada tehnologija zakaže.

Nedavni slučajevi nestanka struje i tehničkih problema u sistemima plaćanja istakli su koliko je svakodnevica postala zavisna od elektronskih transakcija. U situacijama kada nema pristupa internetu ili kada su terminali van funkcije, fizički novac ostaje jedino neposredno rješenje za osnovnu kupovinu.

Iz tog razloga, finansijske institucije i centralne banke savjetuju građanima da zadrže malu rezervu gotovine za hitne slučajeve.