Studija objavljena u časopisu “Journal of the American Geriatrics Society” ispitivala je da li probiotici, poznati kao “dobre bakterije”, mogu da budu korisna dopuna standardnoj terapiji antidepresivima.

Istraživači su utvrdili da su starije osobe koje su uz redovnu terapiju uzimale probiotski dodatak ishrani ostvarile nešto veće poboljšanje simptoma depresije i anksioznosti u odnosu na ispitanike koji su dobijali placebo. Ipak, naučnici naglašavaju da probiotici ne mogu da zamijene antidepresive, već bi mogli da posluže kao dodatna podrška postojećem liječenju.

U studiji sprovedenoj u Indiji učestvovalo je 58 osoba starijih od 60 godina sa umjerenom depresijom. Svi ispitanici nastavili su da koriste svoju redovnu terapiju antidepresivima tokom istraživanja.

Učesnici su nasumično podeljeni u dvije grupe. Jedna grupa svakodnevno je dobijala probiotski dodatak, dok je druga primala placebo identičnog izgleda. Istraživanje je trajalo 12 nedelja, a zatim je uslijedio još tromjesečni period praćenja kako bi se procijenili dugoročni efekti.

Praćenje raspoloženja i promjena u organizmu

Tokom vremena obe grupe pokazale su poboljšanje simptoma, ali su ispitanici koji su uzimali probiotike imali nešto izraženije smanjenje depresije i anksioznosti.

Da bi bolje razumjeli efekte terapije, istraživači nisu analizirali samo subjektivne utiske učesnika, već su koristili standardizovane skale za procjenu depresije i anksioznosti, kao i određene biološke pokazatelje.

Među njima je bio moždani neurotrofni faktor (BDNF), protein važan za rast i održavanje nervnih ćelija, kao i analiza crijevne mikrobiote učesnika. Iako rezultati ukazuju na to da su probiotici doprineli poboljšanju simptoma, istraživači nisu pronašli jasne dokaze da su oni značajno unaprijedili ukupan kvalitet života u poređenju sa placebom.

Dodatak terapiji, a ne zamjena

Brajan Luc, klinički direktor centra Blume Behavioral Health, rekao je za Newsweek da su rezultati ohrabrujući, ali da postoji razlika između naučnih istraživanja i njihove primjene u svakodnevnoj kliničkoj praksi.

“Pacijenti sa anksioznošću i depresijom žele pristupačne tretmane koji nose manju stigmu, pa su probiotici potencijalno zanimljiva opcija. Ipak, veoma je važno da se ovim rezultatima pristupi oprezno. Postoji rizik da ljudi, ohrabreni pozitivnim istraživanjem, zanemare ili odlože terapije koje su već dokazano efikasne kako bi isprobali probiotike”, upozorio je Luc.

Prema njegovim riječima, ključna poruka istraživanja jeste da probiotici mogu biti dodatna, ali ne i alternativna terapija.

“Ako se veza između probiotika i boljeg mentalnog zdravlja potvrdi u budućim istraživanjima, oni bi trebalo da budu samo jedan dio ukupnog plana liječenja i nikako ne bi smjeli da zamijene terapiju, ljekove ili druge metode zasnovane na naučnim dokazima”, rekao je Luc.

Iako su rezultati studije ohrabrujući, naučnici ističu da oni ne znače da probiotici mogu značajno da promijene tok liječenja mentalnih poremećaja. Riječ je o manjoj pilot-studiji, pa će biti potrebna obimnija istraživanja kako bi se potvrdili rezultati, utvrdilo ko bi mogao imati najveću korist i provjerilo da li se efekti održavaju kod većeg broja pacijenata.

“Rezultati naše studije su novi i veoma ohrabrujući. Zbog toga planiramo veće kliničko istraživanje koje će uslediti u narednom periodu”, rekao je koautor studije dr Saibal Das iz Nacionalnog instituta za istraživanje bakterijskih infekcija u Kolkati.

Koautor istraživanja dr Abhinaba Goš, lekar i neuronaučnik iz Medicinskog centra Tata u Kolkati, istakao je da je krajnji cilj ovakvih studija razvoj pristupačnih zdravstvenih rešenja dostupnih široj populaciji.

“Moja vizija je da razvijamo cjenovno dostupna zdravstvena rešenja i učinimo ih dostupnim što većem broju ljudi kako bismo ostvarili značajan uticaj na javno zdravlje”, poručio je Goš.