Svaki proizvod moraće da ima jasan trag na tržištu

Nova pravila za hranu: Proizvođači i trgovci moraće da dokažu porijeklo svakog proizvoda

Od njive do trpeze, od marketa do restorana, svaki proizvod na tržištu moraće da ima jasan trag. Novi Zakon o bezbjednosti hrane uvodi stroža pravila za proizvođače, trgovce, uvoznike i ugostitelje, a u fokusu su porijeklo hrane, brzo povlačenje nebezbjednih proizvoda i veća odgovornost svih u lancu snabdijevanja.
Foto: Pixabay/Ilustracija

Novi Zakon o bezbjednosti hrane, koji je stupio na snagu 12. maja, donosi stroža pravila za proizvođače, prerađivače, trgovce, uvoznike i distributere hrane u Crnoj Gori, uz poseban naglasak na sljedljivost proizvoda, odgovornost subjekata u poslovanju hranom, povlačenje nebezbjedne hrane sa tržišta i usklađivanje sistema sa evropskim standardima.

Zakon je objavljen u „Službenom listu Crne Gore“ broj 59/2026, a njime se uređuju uslovi za bezbjednost hrane i hrane za životinje, obaveze i odgovornosti subjekata u poslovanju hranom, kao i druga pitanja od značaja za zaštitu zdravlja ljudi, životne sredine i interesa potrošača.

Jedna od ključnih novina odnosi se na obavezu sljedljivosti hrane kroz cijeli lanac – od proizvodnje i prerade, do distribucije i prodaje krajnjem potrošaču. To znači da će subjekti u poslovanju hranom morati da imaju sistem koji omogućava da se u svakom trenutku utvrdi od koga je određeni proizvod, sirovina ili supstanca nabavljena, kao i kome je dalje isporučena.

Takva obaveza posebno je važna za proizvođače hrane, distributere, trgovinske lance, restorane, ketering kompanije, uvoznike i druge subjekte koji učestvuju u lancu snabdijevanja hranom. Cilj je da se u slučaju problema, kontaminacije ili sumnje u bezbjednost proizvoda brzo identifikuje izvor rizika i spriječi širenje nebezbjedne hrane na tržištu.

Zakon propisuje da je zabranjeno stavljati na tržište hranu koja nije bezbjedna. Hrana se smatra nebezbjednom ako je štetna za zdravlje ili nije prikladna za ishranu ljudi. Prilikom procjene bezbjednosti uzimaju se u obzir normalni uslovi konzumacije, informacije dostupne potrošaču, mogući kratkoročni i dugoročni efekti na zdravlje, kao i posebna osjetljivost određenih kategorija potrošača.

Ukoliko subjekt u poslovanju hranom smatra ili ima razlog da sumnja da hrana koju je uvezao, proizveo, preradio, obradio ili distribuirao ne ispunjava zahtjeve bezbjednosti, dužan je da bez odlaganja pokrene postupak njenog povlačenja sa tržišta i o tome obavijesti nadležni organ.

Ako je takva hrana već stigla do potrošača, subjekt je dužan da ih na efikasan i tačan način obavijesti o razlozima povlačenja, a po potrebi i da zatraži povraćaj proizvoda, ukoliko druge mjere nijesu dovoljne za zaštitu zdravlja.

Zakon dodatno precizira i odgovornost subjekata u poslovanju hranom i hranom za životinje. Oni su dužni da u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije obezbijede da hrana ispunjava propisane zahtjeve, kao i da provjeravaju da li su ti zahtjevi ispunjeni. Za štetu prouzrokovanu hranom ili hranom za životinje odgovaraju u skladu sa zakonom o obligacionim odnosima.

Poseban dio zakona odnosi se na higijenu hrane i primjenu sistema zasnovanih na principima HACCP-a. Subjekti u poslovanju hranom dužni su da uspostave, primjenjuju i kontinuirano održavaju postupke koji omogućavaju identifikovanje, kontrolu i smanjenje rizika u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije hrane nakon primarne proizvodnje.

Zakon ostavlja prostor i za tradicionalne proizvođače hrane. Za hranu sa tradicionalnim karakteristikama mogu se odobriti određena odstupanja od pojedinih zahtjeva u pogledu objekata, prostorija i opreme, pod uslovom da se time ne dovede u pitanje bezbjednost hrane. To je posebno važno za proizvođače tradicionalnih proizvoda, uključujući sireve, skorup i druge proizvode koji se prave po tradicionalnim metodama.

Propisima je obuhvaćen i sistem brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje, poznat kao RASFF, koji služi za obavještavanje o direktnom ili indirektnom riziku za zdravlje ljudi koji potiče od hrane ili hrane za životinje. Nadležni organ u Crnoj Gori uspostavlja i vodi ovaj sistem kao kontakt tačka za razmjenu informacija.

Zakon predviđa i hitne mjere u slučajevima kada se utvrdi da hrana ili hrana za životinje može predstavljati ozbiljan rizik za zdravlje ljudi, životinja ili životnu sredinu. U takvim situacijama nadležni organ može narediti privremenu zabranu stavljanja hrane na tržište, posebne uslove za postupanje sa hranom ili druge odgovarajuće mjere.

Za nepoštovanje propisanih obaveza predviđene su i novčane kazne. Pravno lice može biti kažnjeno od 2.000 do 20.000 eura, dok su za odgovorno lice u pravnom licu i fizičko lice predviđene kazne od 500 do 2.000 eura. Za preduzetnike su propisane kazne od 1.000 do 6.000 eura.

U slučaju ponovljenog prekršaja, osim novčane kazne, subjektu u poslovanju hranom ili hranom za životinje može se izreći i zaštitna mjera zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti u trajanju od šest mjeseci.

Novi zakon predviđa i rok od 18 mjeseci za donošenje propisa potrebnih za njegovo sprovođenje. Do tada će se primjenjivati propisi donijeti na osnovu ranijeg Zakona o bezbjednosti hrane i Zakona o veterinarstvu, ukoliko nijesu u suprotnosti sa novim zakonom.

Za privredu, novi zakon znači veće obaveze u dokumentovanju porijekla hrane, strožu odgovornost za proizvode koji se stavljaju na tržište i potrebu da sistemi kontrole budu ažurni i funkcionalni. Za potrošače, zakon bi trebalo da obezbijedi viši nivo zaštite, brže reagovanje u slučaju rizika i jasnije informacije o hrani koja se nalazi na tržištu.

Podijelite članak
guest
0 Komentara
Najstariji
Najnoviji Popularni
u višem sudu u podgorici nastavljeno suđenje navodnim švercerima cigareta

Perić: Nakon hapšenja su mi prijetili “betoniranjem” u Spužu ako ne potvrdim sve za Stanaje

Odbacujući optužbe da je član navodne kriminalne grupe koju su, tvrde u Specijalnom državnom tužilaštvu, formirali bivši policijski i službenik...
13:50
presuda sutkinje višeg suda u podgorici vesne kovačević

Ubistvo Šćepana Roganovića: Mili Bajramović osuđen na 40 godina zatvora

Presudu je izrekla sutkinja Višeg suda u Podgorici Vesna Kovačević pred čijim tročlanim vijećem se vodio postupak protiv kriminalne grupe...
14:18
nastavljeno suđenje bivšem čelniku vladinog resora poljoprivrede i ruralnog razvoja

SVJEDOK: Simović nije jedini ministar s kojim sam se srijetao po restoranima

Nakon upornog insistiranja tužioca Siniše Milića da kaže sa kim se od ministara još susretao, taj svjedok je kazao da...
12:51
završen postupak protiv optuženih za teško krivično djelo u herceg novom

Danas presuda za ubistvo Roganovića: SDT traži 40 godina zatvora za Milija Bajramovića

Tužilac Siniša Milić ranije je sudu predložio da na jedinstvenu kaznu od 40 godina zatvora osudi nedavno uhapšenog Milija Bajramovića,...
07:10