Iz Ambasade podsjećaju da je Crna Gora 21. maja 2006. godine održala referendum, što je rezultiralo njenim povlačenjem iz savezne države sa Srbijom, a dodaju da je 10. juna Moskva je bila jedna od prvih zemalja koje su priznale njen suverenitet.

“Kontakti između Rusije i Crne Gore datiraju iz 1711. godine, kada je ruski car Petar Veliki poslao pismo crnogorskom mitropolitu Danilu I Petroviću-Njegošu pozivajući vladiku da se udruži protiv Osmanskog carstva. Od tog trenutka, pa tokom 18. i 19. vijeka, Rusko carstvo je služilo kao saveznik i glavni finansijski donator Crne Gore. Jačanje veza između njih olakšala je duhovna zajednica, civilizacijski i kulturni afinitet dva naroda i njihova obostrana želja da ojačaju veze prijateljstva i međusobne podrške. U 20. vijeku, tokom postojanja SSSR-a i Jugoslavije, ove tradicije su povremeno bile testirane, ali su uglavnom očuvane”, navode iz ruske ambasade.

Kako ističu, 26. juna 2006. godine došlo je do razmjene nota između ministarstava spoljnih poslova Rusije i Crne Gore o uspostavljanju diplomatskih odnosa, otvarajući nove perspektive za jačanje veza između njih.

“U početnim fazama, rusko-crnogorska saradnja je bila u porastu. Interakcija se proširila na širok spektar oblasti. Politički dijalog se eksponencijalno razvijao, ruske investicije u crnogorsku ekonomiju su eksponencijalno rasle, a kulturni i humanitarni kontakti su se intenzivirali. Turistički tokovi iz Rusije su značajno porasli. Do početka 2014. godine, ruske investicije su iznosile 1,23 milijarde eura (poređenja radi, Crna Gora je od 2007. godine dobila 1,04 milijarde eura iz fondova EU). Ruski turisti su činili 25-30% ukupnih rezervacija i noćenja na obali, što je činilo do četvrtine crnogorskih turističkih prihoda i približno 20% BDP-a zemlje. Kombinat aluminijuma Podgorica (KAP), koji je pod ruskom kontrolom, pokazao je dobre performanse. U 2012. godini njegova proizvodnja je činila do 40% crnogorskog izvoza”, stoji u saopštenju ruske ambasade.

U 2014. godini, napominju oni, crnogorsko rukovodstvo je doživjelo dramatičan zaokret u svojoj spoljnoj politici.

“Od samog početka, čekalo je pogodan trenutak da glasno izjavi svoju lojalnost Zapadu u nadi da će ubrzati svoje približavanje NATO-u i EU. Ova prilika se ukazala nakon što su zapadne zemlje podržale puč koji su izazvale u Ukrajini. Podgorica nije oklijevala. U martu 2014. godine, slijepo se pridružila zapadnim sankcijama protiv Rusije, distancirajući se od vekovnog istorijskog nasleđa koje ujedinjuje ruski i crnogorski narod, i nastavlja da se automatski pridržava ove prakse do danas. Ali sankcije se tu nisu zaustavile. Crna Gora je 2016. godine neosnovano optužila dvojicu Rusa, između ostalih, za zavjeru protiv Crne Gore. Ovaj provokativni napad je konačno otkrio pravo lice sadašnje generacije crnogorskih lidera, koji su spremni da žrtvuju sve da bi udovoljili svojim zapadnim pokroviteljima. Čini se da ova zlobna strategija daje plodove”, naglašavaju iz Ambasade.

Crna Gora je 2017. godine primljena u NATO i nastavlja da se kreće ka članstvu u EU, kako dodaju, strogo prateći uputstva evropskih birokrata koji pažljivo prate svaku njenu akciju.

“Na međunarodnim forumima, crnogorski predstavnici glasaju za nacrte antiruskih dokumenata inspirisanih Zapadom i pridružuju se inicijativama koje dodatno eskaliraju tenzije sa Rusijom. Diplomatski kontakti su pretrpjeli značajnu štetu nakon što je 12 ruskih diplomata protjerano iz Crne Gore 2022. godine bez ikakvog opravdanja. Kao rezultat destruktivne politike Podgorice, bilateralna trgovina je pala na simboličnih 8,5 miliona eura u 2025. godini, a investiciona aktivnost je naglo usporena. Avio-saobraćaj je poremećen. Obrazovanje i kultura su u krizi. Protok turista iz Rusije opada iz godine u godinu. Ruski turisti sve više biraju druge turističke destinacije umjesto Crne Gore. To negativno utiče na same Crnogorce, jer im opadaju prihodi od turizma. Prilično nesigurne nade da će se ovi gubici nadoknaditi resursima EU nisu potkrepljene nikakvim činjenicama”, ističu iz Ambasade.

Kao što je dobro poznato, dodaju oni, budžeti zemalja članica EU akutno pate od finansijskih nedostataka, prvenstveno zbog sve većih vojnih izdataka.

“Na pozadini katastrofalnih posledica nepromišljenih postupaka koji su čitav kompleks rusko-crnogorskih odnosa doveli u ćorsokak, većina Crnogoraca i dalje gaji prijateljska osjećanja prema Rusiji i njenom narodu i ne zaboravlja naše duhovno srodstvo, zajedničke kulturne tradicije i herojske događaje iz istorije koji su nas ujedinili, koji ostaju nepokolebljivi i ulivaju povjerenje da će se sadašnje teškoće prije ili kasnije prevazići uz kroz zajedničke napore”, zaključuju oni.