Kako se navodi u saopštenju, prema podacima MONSTAT-a, prosječna neto zarada u Crnoj Gori iznosi nešto više od 1.000 eura.
Međutim, kako su kazali, ovaj podatak ne odražava realnu sliku većine zaposlenih, jer se najveći broj građana nalazi u rasponu primanja od približno 600 do 800 eura mjesečno, što pokazuje da je prosječna plata statistički pokazatelj, a ne realan standard većine domaćinstava.
“Istovremeno, prosječna mjesečna kirija za jednosoban ili manji dvosoban stan u Podgorici iznosi oko 450 eura, što znači da podstanari u Podgorici u prosjeku izdvajaju skoro 60 odsto svojih primanja samo za kiriju, dok kod građana sa nižim platama taj procenat ide i znatno više. Ovo znači da stanovanje u Podgorici više ne predstavlja osnovni trošak života, već dominantnu finansijsku obavezu koja određuje cjelokupni kvalitet života”, ističe se u saopštenju.
Nakon plaćanja kirije, dodaju iz Udruženja podstanara, domaćinstvima sa prosječnim primanjima ostaje oko 550–580 eura mjesečno, odnosno svega 18–19 eura dnevno za hranu, račune, prevoz, lijekove i sve ostale životne potrebe.
“Kada se tome dodaju režije od 120 do 170 eura, prostor za osnovni životni standard dodatno se sužava. Međunarodni standardi smatraju da je domaćinstvo ozbiljno opterećeno stanovanjem kada za njega izdvaja više od 40% prihoda. Podstanari u Podgorici taj prag značajno premašuju, što ukazuje na sistemsku stambenu nesigurnost”, piše u saopštenju.
Iz Udruženja podstanara Crne Gore upozoravaju da podstanarstvo više nije privremena faza života, već dugoročni društveni i ekonomski problem koji zahtijeva hitan institucionalni odgovor i reformu stambene politike.
“Zbog toga se predlaže donošenje Zakona o zaštiti podstanara, uspostavljanje registra zakupa, razvoj javnog fonda stanova za dugoročni najam, kao i uvođenje subvencija za mlade i socijalno ugrožene građane”, zaključuje se u saopštenju.
