Moderator panela - glavni analitičar TBM i osnivač BI Consultinga Ratko Nikolić, kazao je da je nesporan potencijal sjevera, ali da investitorima, osim prirodnih i razvojnih resursa, jednako znače uslovi poslovanja i institucionalna podrška.

„Potencijal postoji i definitivno treba smanjiti ekonomski jaz između sjevera i ostatka države. Za to će nam trebati malo više strateške priče i promišljenog razvoja“, poručio je Nikolić.

Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović kazao je da je, uprkos određenim pozitivnim pokazateljima i unapređenju poslovnog ambijenta, duboko zabrinut za razvojna kretanja na sjeveru. On je podsjetio da je Bijelo Polje uspostavilo šest biznis zona, steklo business friendly sertifikat i postalo jedna od opština sa najnižim lokalnim porezima i taksama u Crnoj Gori. Međutim, konstatuje da to nije dovoljno za snažniji razvoj.

„Trebaju nam ozbiljne investicije koje fale cijeloj državi. Potreban nam je, prije svega, stabilan poslovni ambijent. Velike kompanije idu tamo gdje je profitabilnije, stabilnije i predvidljivije. Infrastrukturne investicije moraju prethoditi svim privatnim investicijama. Ne možemo očekivati da neko pravi hotel ako nema puta, vode, struje, kanalizacije, ako nemamo završeno skijalište i Đalovića pećinu – rekao je Smolović.

Kao primjer naveo je Kolašin, gdje su otvaranje auto-puta i žičara pokrenuli investicioni ciklus, ali su kašnjenja u realizaciji prateće infrastrukture dovela investitore u nezavidnu poziciju.

„Najgora je pat pozicija u kojoj sve stoji, a vrijeme prolazi“, upozorio je Smolović, dodajući da su za završetak započetih projekata potrebni ozbiljno znanje, menadžment, koordinacija i čvrsta volja.

Prema njegovim riječima, jedini put ka procvatu sjevera jestu strane investicije, prije svega kroz razvoj turizma i završetak strateških investicija.

Predsjednik Opštine Plav Nihad Canović ocijenio je da su određeni pozitivni pomaci vidljivi, posebno u unapređenju javne infrastrukture, rastu broja zaposlenih u privatnom sektoru i novoosnovanih preduzeća, ali da sjever i dalje znatno zaostaje za ostatkom države.

„Parametri se jesu popravili, ali ne možemo biti zadovoljni kada vidimo udio sjevera u ukupnoj ekonomskoj mapi Crne Gore“, kazao je Canović.

Kao ključni razlog zaostajanja, naveo je nedostatak javnih investicija i neplansko ulaganje države.

„Država je najveći investitor. Nedavno smo u Skupštini od premijera čuli rečenicu – Follow the money (Prati novac). To pokazuje kakve su intencije Vlade, odnosno kakvo je raspoloženje prema razvoju pojedinih djelova države. Ako pogledamo posljednjih pet godina, novac nije završavao na sjeveru. Druga trasa auto-puta je započeta sa zakašnjenjem od šest godina, nijedan veliki infrastrukturni projekat, osim magistrale između Bijelog Polja i Berana, nije započet, a kamoli što da je planirano. Bez razvoja infrastrukture nijesu dovoljne ni privatne inicijative“, poručio je Canović.

On smatra da lokalne samouprave sa ograničenim budžetima ne mogu same pokrenuti snažniji investicioni zamah, zbog čega je neophodno da država dominantan dio kapitalnog budžeta usmjeri prema opštinama koje imaju razvojni potencijal, ali im nedostaje osnovna infrastruktura.

Među prioritetima Opštine Plav za naredni period izdvojio je unapređenje saobraćajne povezanosti, otvaranje graničnog prelaza Murino-Čakor-Peć, revitalizaciju i zaštitu Plavskog jezera, uređenje prostora oko jezera i jačanje energetske infrastrukture.

Govoreći o odnosu lokalnih samouprava i centralne vlasti, i Smolović i Canović istakli su da opštine na sjeveru nastupaju jedinstveno kroz Zajednicu opština, posebno kada je riječ o pitanjima decentralizacije i zaštite interesa lokalnih zajednica.

Sagovornici su panel zaključili gotovo identičnom vizijom budućnosti sjevera. Smolović kaže da bi za pet godina želio da se govori o funkcionalnim skijalištima, njihovoj profitabilnosti i novim radnim mjestima koja su otvorila, dok Canović očekuje pokazatelje koji će potvrditi rast prihoda, zaposlenosti i bolju demografsku sliku regiona.

Regionalna izdanja događaja TBM Business Talks biće nastavljena u septembru održavanjem skupa posvećenog južnoj regiji, čime će platforma zaokružiti regionalni koncept i obuhvatiti razvojne potencijale svih djelova Crne Gore.