“Veliki pisac, Luis Kerol, kazao je da kad znate cilj, nađete i pravi put, ali kad nemate cilja, onda vam je svaki put podjednako dobar”, podsjetio je ministar.

Prema njegovim riječima, značaj Sarajevo Film Festivala kao mjesta okupljanja i razmjene iskustava, podsjetivši da i Crna Gora ima svoj značajan filmski festival koji već 11 godina promoviše zelene kvalitetne politike – Green Montenegro International Film Festival (GMIFF).

„Velika mi je čast što imam priliku da govorim na Sarajevo Film Festivalu. Crna Gora ima svoj značajan festival, GMIFF, i vjerujem da kultura, film i ovakvi događaji mogu biti snažan prostor za otvaranje važnih tema, pa i teme klimatskih promjena. Kao što region možemo povezivati kroz kulturu, možemo ga povezivati i kroz zajedničke zelene projekte“, rekao je Ćulafić.

Govoreći o požarima koji su trenutno aktuelni u Crnoj Gori, on je kazao da oni predstavljaju još jedan konkretan primjer posljedica klimatskih promjena, ali i istakao da je država ove godine pokazala visok stepen spremnosti i preventivnog djelovanja u odgovoru na rizik od požara.

„Kada govorimo o klimatskim promjenama, svjesni smo da je udio Crne Gore u globalnim emisijama veoma mali. Međutim, to nas ne oslobađa odgovornosti. Naprotiv, vrlo ozbiljno shvatamo značaj koji naši ekosistemi mogu imati u ublažavanju negativnih posljedica klimatskih promjena“, kazao je Ćulafić.

On je podsjetio da je Crna Gora u prethodnom periodu napravila značajne korake u uspostavljanju pravnog i strateškog okvira za odgovor na klimatske promjene.

„Usvajanjem Zakona o klimatskim promjenama napravili smo važan korak, dok centralni strateški okvir predstavlja Strategija niskougljeničnog razvoja Crne Gore, usvojena u februaru 2026. godine, kao ključni dokument kojim se definiše put naše države ka klimatskoj neutralnosti do 2050. godine“, naveo je ministar.

Dodao je da je u decembru 2025. godine usvojen Nacionalni energetski i klimatski plan, dok se Crna Gora istovremeno usklađuje sa obavezama koje proizilaze iz pravne tekovine Evropske unije i Evropskog zakona o klimi, što potvrđuje i usvajanjem Ažuriranog nacionalno utvrđenog doprinosa (NDC).

„U julu 2025. godine Vlada Crne Gore usvojila je Plan prilagođavanja na klimatske promjene za period 2025–2035, sa Akcionim planom za period 2025–2027. godine. Sve ove aktivnosti pokazuju da klimatsku politiku ne posmatramo kao obavezu koju treba formalno ispuniti, već kao razvojnu politiku“, kazao je Ćulafić.

Posebno je istakao značaj očuvanja prirode i ekosistema u borbi protiv klimatskih promjena.

„Važne su državne politike, ali je jednako važno razumjeti koliko priroda može da doprinese našem odgovoru na klimatske promjene. Čovjek ima ogromnu odgovornost prema ekosistemu. Zato moramo istovremeno raditi na smanjenju emisija, ali i na zaštiti prirode koja predstavlja jedan od naših najvažnijih saveznika“, poručio je ministar.

Ćulafić je podsjetio i da je Crna Gora prije mjesec usvojila predlog područja ekološke mreže Natura 2000, čime je, kako je naveo, obuhvaćeno oko 44 odsto teritorije države.

„Crna Gora je ovim napravila izuzetno važan iskorak. Slovenija je dugo bila lider sa više od 30 odsto teritorije obuhvaćene zaštitom, a Crna Gora je sada, kao buduća članica Evropske unije, uradila i više nego dobar posao u ovom dijelu“, istakao je Ćulafić.

Prema njegovim riječima, pred Crnom Gorom su i dalje brojni izazovi, od klimatskih promjena, preko upravljanja otpadom i otpadnim vodama, do izgradnje neophodne infrastrukture.

„Naredni period mog mandata biće posvećen upravo infrastrukturnim projektima i izgradnji sistema koji su nam neophodni da bismo evropske standarde pretvorili u svakodnevnu praksu“, kazao je Ćulafić.

On je podsjetio da je Crna Gora prošle godine pristupila LIFE programu Evropske unije, čime je otvorena dodatna mogućnost za korišćenje evropskih sredstava za projekte iz oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promjena.

Ćulafić je kazao da, nažalost, ranije iskustvo Crne Gore pokazuje koliko neblagovremeno djelovanje može biti skupo.

„Koliko može da košta nečiji nerad najbolje pokazuju podaci. Prije šest godina za zatvaranje Poglavlja 27 bilo je potrebno oko 1.4 milijarde eura, dok su danas procjene gotovo četiri milijarde. Da je ranije postojao viši stepen odgovornosti i spremnosti, visi stepen svijesti o odgovornosti prema budućim generacijama, danas bismo imali mnogo lakši posao“, upozorio je ministar.

Ćulafić je istakao da Crna Gora svoje evropsko iskustvo želi da podijeli sa susjedima.

„Na evropskom putu Bosne i Hercegovine Crna Gora stoji kao prijatelj i saveznik. Možemo vam mnogo pomoći, posebno imajući u vidu da smo, vjerujem, prva naredna članica Evropske unije. Iskustva koja smo stekli na našem putu mogu biti veoma korisna i za naše komšije koje streme istom cilju“, poručio je Ćulafić.