Govorio je o stanju u oblasti zaštite djece od nasilja, ulozi sistema socijalne i dječje zaštite i aktivnostima Ministarstva na prevenciji i zaštiti djece.

Gutić je istakao da vršnjačko nasilje i nasilje među djecom predstavljaju sistemski problem, zbog čega su efikasna zaštita žrtava i resocijalizacija maloljetnih počinilaca mogući samo uz snažnu međuinstitucionalnu saradnju i usklađeno postupanje svih nadležnih institucija i organizacija.

“Govoreći o aktivnostima Ministarstva, naveo je da Strategija za prevenciju i zaštitu djece od nasilja za period 2025–2029. godine unapređuje preventivne mehanizme, ranu identifikaciju i intervenciju, međusektorsku saradnju i podršku žrtvama. Mjere predviđene Strategijom realizovane su 100 odsto tokom 2025., dok je u prvoj polovini 2026. realizovano 60 odsto planiranih aktivnosti”, navodi se u saopštenju.

Kažu da je poseban fokus stavljen na jačanje stručnih kapaciteta.

Zavod za socijalnu i dječju zaštitu ove godine realizovao je 12 akreditovanih programa obuke iz oblasti različitih vidova nasilja, kojima je prisustvovalo 208 stručnih radnika.

Gutić je najavio i skoro uspostavljanje nacionalne Dječje kuće (Barnahus model) za djecu žrtve teških oblika seksualnog i fizičkog nasilja, kao i nastavak razvoja usluga u zajednici. U tom kontekstu, trenutno postoje tri licencirana pružaoca usluge Dnevni boravak za rad sa djecom sa problemima u ponašanju, čije je dalje proširenje i unapređenje jedan od prioriteta.

“Govoreći o ulozi centara za socijalni rad, Gutić je istakao formiranje multidisciplinarnih timova, procjenu stanja u porodici, određivanje mjera podrške i pružanje psihosocijalne pomoći žrtvama, uz stručni rad sa počiniocem i njegovom porodicom. Prevencija podrazumijeva jačanje roditeljskih kompetencija, veću prisutnost stručnih radnika u lokalnim zajednicama, edukaciju djece o nenasilnoj komunikaciji i ranu identifikaciju rizičnih porodica”, piše u saopštenju.

Posebno je ukazao na digitalno nasilje kao sve češći oblik vršnjačkog nasilja, ističući potrebu za edukacijom roditelja i djece, razvojem digitalne pismenosti, bržim prijavljivanjem slučajeva i snažnijom saradnjom škole i porodice.

Gutić je naglasio da i djecu koja su počinila krivična djela ili ispoljavaju probleme u ponašanju treba posmatrati kroz njihove životne okolnosti, imajući u vidu da često dolaze iz disfunkcionalnih porodica i da su i sama bila izložena zanemarivanju ili nasilju. U tom cilju planirana je izrada programa rada sa počiniocima vršnjačkog nasilja.

“Nijedna institucija sama ne može riješiti problem vršnjačkog nasilja. Potrebna je puna koordinacija Ministarstva prosvjete, Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, MUP-a i Uprave policije, pravosuđa, zdravstvenog sistema i lokalnih samouprava“, rekao je Gutić.

Ministarstvo će, nastaviti sa unapređenjem rada centara za socijalni rad, jačanjem stručnih kapaciteta, razvojem preventivnih programa u zajednici, boljom razmjenom podataka i kontinuiranim praćenjem prijavljenih slučajeva.

“U narednom periodu radiće se na izradi Protokola o postupanju nadležnih organa, ustanova i organizacija u slučajevima vršnjačkog nasilja i nasilja među djecom, kojim će se dodatno urediti međusektorska saradnja i unaprijediti zaštita djece”, zaključuje se u saopštenju.