“To znači da je prosječno trajanje postupka, računato od trenutka prijema predmeta u sud do donošenja odluke kojom se predmet rješava, u odnosu na 2023. godinu skraćeno sa približno 4,33 godine na 2,33 godine. Prema podacima prikupljenim na osnovu uvida u pravosudni informacioni sistem (PRIS), prosječno vrijeme potrebno za rješavanje predmeta smanjeno je sa 1.581,67 dana u 2023. godini na 849,52 dana u 2026. godini, zaključno sa 16. septembrom. Trend smanjenja bilježen je tokom cijelog četvorogodišnjeg perioda, pa je prosječno vrijeme rješavanja predmeta u 2024. godini iznosilo 1.429,95 dana, a u 2025. godini 906,97 dana”, precizirala je Pavličić.

Vrhovni sud Crne Gore, kako je navedeno, ove podatke u kontinuitetu dostavlja Evropskoj komisiji u okviru praćenja unaprjeđenja efikasnosti rada Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici.

“Ostvareni rezultat pokazuje efekte kontinuiranog i sistemskog djelovanja usmjerenog na rješavanje jednog od ključnih izazova crnogorskog pravosuđa, dugog trajanja sudskih postupaka”, ocijenila je predsjednica Vrhovnog suda.

Vrhovni sud je u prethodnom periodu, kako je navedeno, preduzeo konkretne aktivnosti radi povećanja efikasnosti rada sudova. Predmeti organizovanog kriminala i korupcije stavljeni su pod monitoring Vrhovnog suda, preduzimane su aktivnosti usmjerene na efikasniji rad Višeg suda u Podgorici i njegovog Specijalnog odjeljenja, dok je na nivou sudskog sistema donijet i Jedinstveni program rješavanja starih predmeta.

“Rezultati potvrđuju napredak u efikasnosti postupanja, ali i potrebu da se započete aktivnosti nastave. Vrhovni sud će nastaviti da prati rad sudova i insistira na efikasnom postupanju, posebno u predmetima organizovanog kriminala i korupcije, uz puno poštovanje nezavisnosti sudija u odlučivanju i svih procesnih prava stranaka”, poručila je Pavličić.

Prema njenim riječima, efikasnost sudskog postupka nije samo pitanje statistike.

“Pravo na odluku u razumnom roku sastavni je dio prava na pravično suđenje i jedan od osnovnih preduslova povjerenja građana u pravosuđe. Zbog toga ostvareni napredak predstavlja važan rezultat, ali ne i završetak procesa. Cilj Vrhovnog suda ostaje dalje smanjenje trajanja postupaka, rješavanje starih predmeta i stvaranje sudskog sistema u kojem se pravda ostvaruje kvalitetno, nezavisno i u razumnom roku”, kazala je predsjednica.

Pavličić je poručila da Vrhovni sud ostaje dosljedan stavu da neće javno komentarisati pojedinačne predmete koji su u postupku pred nižestepenim sudovima, poštujući njihovu nezavisnost i samostalnost u odlučivanju.

“Istovremeno, Vrhovni sud će, u okviru svojih ustavnih i zakonskih nadležnosti, odlučno nastaviti sa preduzimanjem sistemskih mjera usmjerenih na unapređenje efikasnosti, odgovornosti i kvaliteta rada sudova. Reforma sudskog sistema zahtijeva kontinuitet, dosljednost i konkretne rezultate, a Vrhovni sud će nastaviti da bude njen snažan institucionalni nosilac”, saopšteno je.