Kako navode, funkcije koje Đeljošaj i Camaj obavljaju imaju najveću težinu jer predstavljaju lice Crne Gore.
“Svojim neprimjerenim izjavama pridružili su se predstavnicima vladajuće većine iz drugih partija koji takođe negiraju ratne zločine, glorifikuju zločince i potkopavaju poštovanje vladavine prava. Takođe, indukovali su talas sličnih izjava drugih javnih funkcionera iz svojih političkih grupacija”, navodi grupa NVO i građanskih aktivista.
Nezavisno pravosuđe je, ističu, temelj svakog demokratskog društva i međunarodnog pravnog poretka.
“Odluke sudova, uključujući i one koje se odnose na pripadnike naroda kojem funkcioner pripada ili ih politički predstavlja, moraju se poštovati kao rezultat pravnog procesa zasnovanog na dokazima, a ne ocjenjivati kroz prizmu etničke ili političke pripadnosti”, dodaju.
Kako kažu, javni funkcioner koji prvostepenu utvrđenu individualnu odgovornost za ratne zločine poistovjećuje sa cijelim narodom ne štiti interese građana koje predstavlja, već potkopava povjerenje u pravni sistem i šalje opasnu poruku da odnos prema zločinu može zavisiti od toga ko ga je počinio.
“Podsjećamo da presuda, dok ne postane pravosnažna, ostaje predmet žalbenog postupka i da optuženi uživaju pravo na dalju pravnu odbranu. Međutim, pravo na žalbu i pretpostavka nevinosti do pravosnažnosti nikada ne smiju biti zloupotrijebljeni kao izgovor za javno negiranje legitimiteta suda, blaćenje pravosudne institucije ili slavljenje osuđenih kao heroja”, ukazuju.
Kažu da posebno zabrinjava sto ovakve izjave dolaze od nosilaca najviših državnih funkcija u Crnoj Gori.
“One se ne mogu svesti na izraze lične žalosti pojedinca, kako se pokušavaju predstaviti, jer ih iznose zvaničnici čije riječi imaju posebnu institucionalnu i političku težinu. Takve poruke nijesu u skladu sa obavezom Crne Gore da u završnoj fazi evropskih integracija dosljedno afirmiše vladavinu prava, individualizaciju odgovornosti i poštovanje odluka nacionalnih i međunarodnih sudova”, ocjenjuju.
Zbog toga su pozvali Vladu Crne Gore i predsjednika Vlade Milojka Spajića da i oko ovog pitanja zauzme jasan, institucionalan i principijelan stav.
“Crna Gora ne može imati odnos prema presudama zasnovan na etničkoj pripadnosti osuđenih. Podsjećamo i da iza svake presude za ratne zločine stoje konkretne žrtve i njihove porodice, čije pravo na istinu i pravdu ne smije biti zasjenjeno dnevnopolitičkim reagovanjima. Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje i aktivisti ostaju dosljedni principu da ratni zločin nema nacionalnost i da se individualna krivica ne može pretvarati u kolektivnu. Nama nijedan počinilac nije “naš”, a svaka žrtva jeste”, poručuju.
Saopštenje potpisuju nevladine organizacije i građanski aktivisti i aktivistkinje:
1. Dina Bajramspahić
2. Centar za građansko obrazovanje (CGO)
3. Akcija za ljudska prava (HRA)
4. Juventas
5. Centar za monitoring i istraživanje (CeMI)
6. Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro
7. Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
8. Opštinsko udruženje multiple skleroze Bijelo Polje
9. Sigurna ženska kuća
10. Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG)
11. 35mm
12. Romska organizacija mladih “Koračajte sa nama – Phiren amenca”
13. Multimedijal
14. Fond za progresivne politike
15. Građanska inicijativa 21. maj
16. Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
17. Crnogorski PEN centar
18. Antifašisti Cetinja
19. Husein Paša – Pljevlja
20. Crnogorski ženski lobi
21. Mogul
22. Bonum
23. Prima
24. Centar za ženska prava (CŽP)
25. Aktivna zona
26. Spektra
27. Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG)
28. Ikre Rožaje
29. Udruženje „Štrpci – protiv zaborava”
30. Ipso Facto
31. Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
32. Ženska akcija
33. Udruženje LBTQ žena “Stana”
34. Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
35. Jovana Marović
36. Paula Petričević
37. Biljana Maslovarić
38. Sabina Talović
39. Danijel Kalezić
40. Emir Pilav
41. Almedina Dodić
42. Milena Bešić
43. Nikoleta Đukanović
44. Dušan Pajović
45. Milica Kankaraš Berber
46. Goran Đurović
47. Nataša Nelević
48. Vesna Rajković Nenadić
