O sudbini ovog predloga u narednom periodu odlučivaće Evropski parlament i Savjet Evropske unije, a ukoliko bude usvojen, donijeće tektonske promjene u načinu na koji maloljetnici koriste internet.
Prijedlog zakona predviđa strogu starosnu kategorizaciju korisnika:
- Mlađi od 13 godina: Potpuna zabrana korišćenja društvenih mreža.
- Od 13 do 15 godina: Korišćenje isključivo takozvanih „mini naloga” (ograničenih naloga). Ovim profilima upravljaće roditelji ili staratelji, a vrijeme provedeno na mrežama biće limitirano na najviše sat vremena dnevno.
- Stariji od 15 godina: Pravo na samostalno otvaranje i vođenje naloga.
Za sprovođenje ovih mjera, servisi će morati da koriste alate za provjeru uzrasta korisnika. Očekuje se da će se u tu svrhu koristiti specijalizovana EU aplikacija za provjeru uzrasta, čija se puna regulacija i primjena očekuju krajem ove godine, uz strogo poštovanje privatnosti korisnika.
Zakon takođe obavezuje onlajn platforme da pruže znatno viši nivo zaštite kroz početna podešavanja. Velike tehnološke kompanije morati će da dokažu da su njihovi servisi bezbjedni i dizajnirani imajući u vidu dobrobit djece.
Ključne promjene u funkcionisanju mreža za maloljetnike obuhvataju:
- Zabrana funkcija koje podstiču zavisnost i prekomjerno korišćenje, poput “beskonačnog skrolovanja” (infinite scroll).
- Zabrana neželjenog kontakta od strane nepoznatih osoba.
- Profili maloljetnika biće privatni po automatizmu (u početnim podešavanjima).
- Uvođenje jednostavnijih načina za blokiranje drugih korisnika.
Kritike iz IT industrije
Iako predlog donosi konkretne mjere zaštite, kritike već stižu iz Udruženja industrije računara i komunikacija.
Direktor ovog tijela ističe da, iako djeca zaslužuju bezbjedan internet, sama obećanja o privatnosti i bezbjednosti nisu dovoljna.
Iz ove industrije upozoravaju da Evropska komisija mora jasno da odgovori na ključno pitanje – kako će se obezbijediti da nova pravila i alati za provjeru ne stvore infrastrukturu koja bi mogla da ugrozi osnovna prava korisnika.
