Ministar finansija Novica Vuković ćuti o razlozima zbog kojih nije podržao set zakona koji je predložio premijer Milojko Spajić

U dokumentaciji koja je objavljena nakon sjednice Vlade nema RIA obrasca (izvještaj o sprovedenoj analizi procjene uticaja propisa), kao ni obaveznog mišljenja Ministarstva finansija

Privredu niko nije konsultovao, tražiće hitan sastanak s premijerom

Izmjene seta ekonomskih zakona za sprovođenje Vladinog programa “Euro model” mogle bi stvoriti novu rupu u budžetu na godišnjem nivou od 650 do 700 miliona eura, odnosno sa dosadašnjim deficitom od oko 300 miliona, mogući nedostatak bio bi oko milijardu eura koji bi izvršna vlast morala da pokrije iz drugih prihoda kroz povećanje dažbina, preusmjeravanjem novca iz opštinskih u državnu kasu, bolju naplatu prihoda, zaduženja…

Suština ovog modela čiji je predlagač premijer Milojko Spajić podrazumijeva rast minimalne zarade od Nove godine za zaposlene na radnim mjestima sa osnovnim i nižim obrazovanjem na 1.000 eura, za zaposlene na radnim mjestima sa srednjim obrazovanjem na 1.250 eura, dok će minimalna zarada za radna mjesta sa visokim obrazovanjem iznositi 1.400 eura. Uz to, planirano je i usklađivanje penzija od 2027. četiri puta godišnje, kako bi u potpunosti pratile rast zarada.

Premijer Spajić je poručio da ako socijalni partneri (Unija poslodavaca – UPCG i sindikati) podrže povećanje koeficijenta za obračun plata i za privatni i javni sektor neto plata bi prešla 2000 eura.

Set od šest zakona (izmjenama zakona o finansiranju lokalne samouprave, porezu na dobit pravnih lica, o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, porezu na dohodak fizičkih lica, penzijskom i invalidskom osiguranju i izmjeni i dopunama Zakona o radu) koji treba da donese veće plate i penzije utvrđen je na Vladi elektronskim putem u četvrtak bez podrške ministra finansija Novice Vukovića čiji resor, prema nezvaničnim informacijma “Vijesti” nije učestvovao u pripremi ovih predloga zakona.

“Na portal Vlade materijale je postavio Generalni sekretar Dragoljub Nikolić, a predložio ih je Spajić”, potvrđeno je “Vijestima” iz više izvora.

U dokumentaciji koja je objavljena nakon sjednice Vlade nema RIA obrasca (izvještaj o sprovedenoj analizi procjene uticaja propisa), kao ni mišljenja Ministarstva finansija.

Ministarstvo finansija nije juče odgovorilo na pitanja “Vijesti” koji su razlozi zbog kojih Vuković nije glasao za ove predloge zakona, da li je ovaj Vladin resor na bilo koji način bio uključen ili konsultovan u izradi ovih predloga zakona, koji će biti dalji potezi ministra finansija i da li se može očekivati ostavka.

Pitanja bez odgovora su i hoće li se ovo povećanje finansirati iz kreditnog zaduženja, koliko će novca za veće plate i penzije trebati državi, a koliko privatnom sektoru, koliko trenutno zaposlenih u Crnoj Gori pripada svakoj od tri kategorije za koje su najavljene minimalne neto zarade i koliko će budžet i Fond PIO dodatno koštati najavljeno usklađivanje penzija četiri puta godišnje od 2027. godine.

Rupa od 430 miliona za doprinose

Ni za jedan predlog zakona nema analize fiskalnog uticaja, nisu bili na javnoj raspravi, niti su o njima bili upoznati socijalni partneri – sindikati i poslodavci. Tako da nije jasno kako će Vlada nadoknaditi uvećani deficit zbog ukidanja doprinosa, povećanja plata, penzija i socijalnih naknada.

U obrazloženjima predloga zakona Vlada navodi da će naredne godine deficit biti veći od granice od tri odsto BDP-a, ali ne navodi koliko veći. U svakom predlogu ovih zakona se obrazlaže da je cilj povećanje plata i penzija, ali bez dokazivanja da je to održivo.

Izmjenama zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, Vlada predlaže da doprinosi za penziono osiguranje i za osiguranje od nezaposlenosti budu po nula odsto. Prema budžetu za ovu godinu, prihod od doprinosa za PIO iznosi 400 miliona eura, a od doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti još 30 miliona. Ovim predlogom država u narednoj godini ne bi imala te prihode.

Predloženim izmjenama zakona o radu povećava se minimalna zarada, pa će za radna mjesta gdje je potrebna školska sprema niža od srednje škole (I i II stepen) iznositi 1.000 eura, sa srednjom školom (III i IV stepen) 1.250 i sa visokim obrazovanjem (od VI stepena na više) 1.400 eura. Do sada je minimalac za radna mjesta sa stepenom stručne spreme od I do V bio 600 eura, a za visoku spremu 800 eura. Odnosno, minimalne zarade bi bile povećane od 60 odsto (sa 600 na 1.000 eura) do 108 odsto (sa 600 na 1.250 eura). Oni koji imaju radna mjesta sa visokom stručnom spremom, a zarade od 1.400 eura i više, mogu računati na povećanje zarade za oko 10 do 12 odsto samo po osnovu ukidanja doprinosa, odnosno njihovog prebacivanja iz bruto u neto iznos.

Za penzije i socijalu do 150 miliona

Prema informacijama “Vijesti”, prosječne neto zarade u javnoj upravi koja se finansira iz državnog budžeta za radna mjesta sa srednjom stručnom spremom iznose od 600 do 700 eura, a sa visokom stručnom spremom od 800 do 1.000 eura, što zavisi od radnog mjesta i granskog kolektivnog ugovora. Sagovornik “Vijesti” kazao je da bi prema ovim najavama iz predloga zakona, prosječno povećanje zarada u javnoj upravi moglo bi iznositi oko 25 odsto. Odnosno, sadašnji trošak od 600 miliona za neto zarade iznosio bi oko 750 miliona eura ili 150 miliona više.

Ovo povećanje minimalnih zarada moglo bi da utiče na rast prosječne bruto zarade za oko 20 odsto, što bi prema formuli za usklađivanje penzija značilo njihovo povećanje za oko 15 odsto. Odnosno, minimalna penzija od 450 eura bi mogla biti povećana na 517 eura, a prosječna od 550 na 632 eura. Na taj način bi ukupni godišnji budžet za sve penzije bio povećan sa sadašnjih 830 miliona na oko 960 miliona eura ili za 130 miliona.

Povećanje prosječne zarade vodilo bi usklađivanju dijela socijalnih naknada za 10 do 15 odsto, odnosno povećanju budžeta za te namjene za oko 25 do 30 miliona eura.

Odnosno, kada se sve podvuče, država zbog ukidanja doprinosa gubi prihode od 430 miliona eura, dok istovremeno ima rast troškova za plate, penzije i socijalu za oko 310 miliona eura. Država u ovom obračunu štedi jedino na ukinutim doprinosima koje bi uplaćivala svojim zaposlenim, što je moguća ušteda od oko 70 miliona eura. Tako da je svim ovim mjerama moguće povećanje deficita za oko 670 miliona eura. Očekivani redovni deficit u ovoj godini predviđen je na iznos od 280 miliona eura.

Vlada očekuje da će ovaj minus smanjiti uvođenjem više stope na porez na dobit kao i kroz izmjene zakona o finansiranju lokalne samouprave gdje će država manje novca od poreza na dohodak, nekretnine i motorna vozila i naknada od igara na sreću, proslijeđivati opštinama a više zadržavati za sebe. Izvori “Vijesti” iz Vlade kazali su da su ministri ekonomije, javne uprave i regionalnog razvoja Nik Đeljošaj, Maraš Dukaj i Ernad Suljević izdvojili mišljenje na izmjene i dopune zakona o finansiranju lokalne samouprave.

Plan je da se ukine srednja stopa poreza na dobit od 12 odsto, koja je važila na iznose od 100.000 eura do million i po, pa će se ti iznosi oporezovati po većoj stopi od 15 odsto. Razvijene opštine s primorja i centralne regije do sada su dobijale 40 odsto poreza na dohodak, a sada se taj procenat smanjuje na 30 odsto. Opštine sjevernog regiona kao i Tuzi i Zeta dobijale su 89 odsto ovog poreza a sada će 66 odsto. Egalizacioni fond za razvoj opština do sada je dobio cijelu naplatu poreza na motorna vozila, a sada će 75 odsto, od poreza na nepokretnosti će umjesto 20 odsto dobijati 15 odsto, a od naknada za igre na sreću će umjesto 40 dobijati 30 odsto.