Predsjednik Odbora saobraćaja Igor Banović smatra da u ovim sektorima nema mnogo prostora za podizanje cijena usluga kako bi se nadoknadili povećani troškovi zarada.

,,U našim sektorima nemamo mnogo prostora za rast cijena jer nam je konkurentnost ionako ugrožena. Poslovanje kompanija u ovom sektoru je dosta oslonjeno na Luku Bar koja ima dosta zaposlenih i ne znamo kako će se tamo nadomjestiti ovako značajan rast troška za plate, pošto se ne može očekivati porast pretovara tereta i prihoda u mjeri koja će to kompenzovati”, rekao je Banović.

Poručio je da su privrednici otvoreni za razgovor sa nadležnim organima, uvjeren da se kroz dijalog može doći do održivog dogovora. Istakao je da se odluke koje direktno utiču na poslovanje ne mogu donositi jednostrano, bez prethodnih konsultacija sa privredom, imajući u vidu da svaka privredna djelatnost ima svoje specifičnosti, troškove i uslove poslovanja koje je neophodno uvažiti prilikom kreiranja ekonomskih mjera.

Iz PKCG saopšteno je da su privrednici istakli da prevelika državna regulacija poslovanja vodi ka rastu sive ekonomije u sektorima gdje već ionako postoji značajna nelojalna konkurencija iz okruženja.

Ocijenjeno je i da ovakvo uvećanje zarada, osim što nije u skladu s ekonomskom praksom, nije u duhu Evropske unije jer se kosi s njenom Direktivom o minimalnim zaradama koja je sastavni dio našeg zakonodavstva.

Predstavnici državnih preduzeća u okviru Odbora upozorili su da bi primjena predloženog modela povećanja zarada mogla ozbiljno ugroziti održivost poslovanja, posebno u sektorima željezničkog prevoza i lučkih djelatnosti, koji se već suočavaju sa visokim troškovima, ograničenim prihodima i snažnom konkurencijom.

Ukazali su da u pojedinim preduzećima troškovi zarada već dostižu oko 50 odsto ukupnih prihoda, što poslovanje dovodi na samu granicu rentabilnosti. Dodatno opterećenje predstavljaju specifičnosti željezničkog sektora, u kojem određena radna mjesta podrazumijevaju uvećane zarade zbog otežanih uslova rada, kao i visoki troškovi održavanja i zastarjela vozna sredstva.

Predstavnici državnih kompanija istakli su da povećanje troškova rada ne prati nužno i mogućnost povećanja prihoda, jer preduzeća koja posluju na tržištu ne mogu jednostavno povećavati cijene svojih usluga bez gubitka konkurentnosti.

“Posebno su naglasili da željeznički sektor već trpi posljedice velikih infrastrukturnih radova i otežanog odvijanja prevoza, što dodatno komplikuje poslovanje. Podsjetili su i na dugogodišnju nepromijenjenu visinu državnih subvencija, uprkos značajnom rastu troškova poslovanja, kao i na potrebu dodatnih ulaganja u modernizaciju i održavanje željezničkih kapaciteta. U takvim okolnostima, novo povećanje obaveza po osnovu zarada bez odgovarajuće finansijske podrške države moglo bi dodatno ugroziti održivost ovih sistema”, saopšteno je.

Kada je riječ o lučkim i logističkim djelatnostima, upozoreno je da se povećanje troškova mora posmatrati i kroz uticaj na konkurentnost, obim poslovanja i zadržavanje postojećih partnera i linija. Istaknuto je da problemi u poslovanju velikih državnih sistema ne ostaju ograničeni samo na njih, već mogu izazvati lančane posljedice po privatne kompanije, transport, logistiku i ukupnu privredu.

Na sjednici je, kako je navedeno, istaknuto i da veliki sistemi imaju zaključene dugoročne ugovore na tri do pet godina sa definisanom cijenom usluge, te da u tom smislu nemaju mogucnost izmjene cijena sa komitentima, a najavljeno adminsitartivno povećanje troškova kroz rast zarada ugrožava mogućnost njihovog poslovanja.

Privrednici su tokom sjednice istakli i pitanje troškova bolovanja i način refundacije sredstava poslodavcima. Ukazali su na potrebu da se ova oblast dodatno razmotri, jer poslodavci, pored isplate zarada zaposlenima, moraju redovno izmirivati poreske i druge obaveze, dok troškovi povezani sa bolovanjima predstavljaju dodatno finansijsko opterećenje.

Istakli su da je potrebno razmotriti efikasniji i pravedniji sistem refundacije, kako bi se teret ovih troškova uredio na održiv način i izbjeglo dodatno opterećivanje privrede.

“Takođe su ukazali na potrebu da se predložena rješenja Euromodela sagledaju u kontekstu evropskih pravila i principa, uz uvažavanje ekonomskih analiza i kriterijuma na kojima se zasnivaju politike zarada. Naglasili su da se održivo povećanje zarada mora zasnivati na realnim ekonomskim pokazateljima, produktivnosti i mogućnostima privrede, a ne na administrativnom nametanju obaveza koje poslovni subjekti ne mogu da podnesu”, predočeno je u saopštenju.

Zaključeno je da se prilikom donošenja odluka o povećanju zarada mora voditi računa o održivosti poslovanja, očuvanju radnih mjesta i konkurentnosti, ali i o posljedicama koje bi dodatni troškovi mogli imati na ukupnu ekonomiju. U suprotnom, kako je upozoreno, mjere koje imaju za cilj unaprjeđenje životnog standarda zaposlenih mogu proizvesti dodatne pritiske na poslodavce, podstaći rast sive ekonomije i ugroziti upravo ona radna mjesta i privrednu aktivnost od kojih zavise zarade i javni prihodi.