Neposredan povod za novo zaoštravanje situacije bila je izjava ministra pravde Valdemara Žureka da je zatražio ukidanje imuniteta predsjedniku Ustavnog suda Bogdanu Svjenčkovskom i potpredsjedniku Bartolomeju Sočanskom, kako bi protiv njih mogle da budu pokrenute krivične prijave.
Tusk je podržao ovaj potez, ističući svoje obećanje da će depolitizovati pravosuđe. Istovremeno, ispred zgrade suda okupile su se pristalice desničarske stranke “Pravo i pravda”, protestujući zbog postupaka vlade.
Navrocki prekinuo put u Senegal, policija obezbeđuje zgradu suda
U razvoj događaja uključio se i predsjednik Poljske Karol Navrocki, koga podržava stranka “Pravo i pravda”. Navrocki je posjetio zgradu Ustavnog suda, potvrdio je šef njegovog kabineta.
Navrocki je odluku o povratku u Varšavu donio dok se nalazio u avionu, otkazavši put u Senegal, gdje je trebalo da prisustvuje Ljetnjim olimpijskim igrama mladih u Dakaru.
Policija za razbijanje demonstracija raspoređena je ispred suda kako bi spriječila okupljene da uđu u zgradu, dok se političke tenzije između pristalica dvije suprotstavljene političke struje nastavljaju.
Spor oko imenovanja sudija traje još od 2015. godine
Korijeni sadašnje krize sežu u 2015. godinu, kada je vlada predvođena strankom “Pravo i pravda” stupila na dužnost i započela imenovanje novih sudija Ustavnog suda, nastojeći da obezbijedi većinu u instituciji koja ima ovlašćenje da odlučuje o zakonitosti propisa.
Ta imenovanja kasnije su postala predmet sporenja pred evropskim pravosudnim institucijama. Evropski sud za ljudska prava i Sud pravde Evropske unije utvrdili su da je većina koju je imala stranka PiS nepravilno izabrala troje sudija, jer su ta mjesta već bila valjano popunjena odlukama prethodnog saziva parlamenta.
Evropski sudovi ocijenili su da Ustavni sud Poljske više ne ispunjava uslove nezavisnog i nepristrasnog suda. Vlada Donalda Tuska pozvala se na te odluke kao osnov za obustavljanje objavljivanja presuda Ustavnog suda.
Tusk, međutim, nije uspio da poništi sve promjene uvedene tokom vladavine stranke “Pravo i pravda”. Njegove pokušaje ograničile su i predsjedničke veto-odluke, koje su koristili bivši predsjednik Andžej Duda, koga je podržavala PiS, kao i njegov prethodnik.
Najnovija dešavanja pokazuju da spor oko sastava i nezavisnosti Ustavnog suda i dalje predstavlja jedno od centralnih pitanja političke krize u Poljskoj.











