Kako je saopšteno iz te NVO, za potrebe istraživanja kreirana su četiri kontrolisana naloga, koja su predstavljala šesnaestogodišnje dječake i djevojčice, sa unaprijed definisanim interesovanjima.
Dva profila, to jest jedan dječak i jedna djevojčica, su TikTok koristila pasivno, bez lajkovanja, komentarisanja i sličnih drugih direknih interakcija sa objavama. Druga dva profila su, na unaprijed definisane načine, aktivno interagovala sa platformom. U periodu od 10 dana, kroz 119 sesija, analizirano je 7.491 jedinica sadržaja (video, fotografija, audio) na TikToku. 1.797 jedinica, odnosno 24 odsto analiziranog sadržaja sadržalo je najmanje jedan element koji je klasifikovan kao problematičan.
Najčešće su evidentirani sadržaji iz kategorije „ostalo” (34,9%), koja se u najvećem broju odnosila na nasilje, rizični trendovi (33,6%), dezinformacije i pseudonauka (32,5%), te ekstremizacija, radikalizacija i nacionalizam (31,8%). Romantizacija kriminala (14,1%), mizoginija i manosfera (10,7%) te govor mržnje (8,3%) činili su srednje zastupljenu grupu. Anti-gender i anti-LGBTIQ+ narativi (3,6%) i politička manipulacija (3,3%) bili su rjeđi. Seksualizacija djece (1,4%) i sadržaji povezani sa samopovređivanjem (2,1%) takođe nisu bili učestali, ali njihova potencijalna štetnost zahtijeva da se učestalost i stepen rizika razmatraju odvojeno, ukazuju iz Juventasa.
Preostalih 76% sadržaja nije klasifikovano kao problematično i uglavnom je pripadalo zabavnim i popularnim formatima.
Najzastupljeniji su bili zabava, humor i mimovi (26%), muzika (10,9%), „ostalo” (9,4%), video-igre i tehnologija (5,2%) i moda i životni stil (4,8%). Manje su bili zastupljeni filmovi, serije i popularna kultura (2,6%), porodični sadržaj (2,5%), politika i vijesti (2,2%), sport (2,2%), životinje (1,9%) i obrazovanje i škola (1,6%).
Društveno angažovani sadržaji pojavljivali su se veoma rijetko.
Samo 0,4% analiziranog sadržaja sadržalo je jasnu aktivističku komponentu, dok je kod 0,2% ona bila dvosmislena. Aktivistički sadržaj odnosio se na ljudska i rodna prava, građanski aktivizam i participaciju, suprotstavljanje dezinformacijama, zaštitu životne sredine, vršnjačko i porodično nasilje i zaštitu životinja.
“Sadržaj koji korisnik vidi na svom For You Page nije slučajan. Sistem preporuka koristi različite signale, uključujući interakcije sa sadržajem, kako bi prepoznao šta bi se korisniku moglo svidjeti. Neće svačiji For You Page biti isti, ali algoritam se prilagođava korisnikovom ponašanju i plasira korisniku štetan sadržaj na način prilagođen njegovim interesovanjima. To otvara važno pitanje, ne samo o postojanju štetnog sadržaja, već i o tome kako takav sadržaj postaje vidljiv i kakvu ulogu u njegovom širenju imaju algoritamske preporuke”, navode u Juventasu.
Cilj istraživanja bilo je da se sistematično dokumentuje sadržaj koji je algoritam stvarno preporučivao kontrolisanim adolescentskim profilima kako bi se prepoznali obrasci preporuka i ponavljanja određenih narativa.
“Rezultati ukazuju na potrebu za ozbiljinijom raspravom o odgovornosti platformi, zaštiti djece, medijskoj pismenosti i otpornosti na manipulativne i ekstremističke narative. Ovi rezultati ne znače da su sva djeca izložena ovakvom sadržaju na TikToku, ali svakako navodi na važno pitanje: Ako platforma zna da su njeni korisnici djeca, da li posjeduje mehanizme koji tu djecu mogu zaštiti od štetnih narativa”, poručuju iz te NVO.
Zaštita djece, naglašavaju, ne može biti samo odgovornost djeteta ili roditelja.
“Njihova bezbjednost mora biti prioritet svih nas, a prije svega samih platformi”, poručuju iz Juventasa.
Podaci su dio istraživanja sprovedenog u okviru projekta „Monitoring kampanja protiv rodne ravnopravnosti i ljudskih prava u Crnoj Gori, koje imaju strani uticaj”, uz finansijsku podršku Britanske ambasade u Podgorici. Istraživanje je sprovedeno u decembru 2025. godine, koristeći pristup eksperimentalnih testnih naloga.











