Alarm

Za manje od dvije godine 157 osoba oduzelo sebi život

Za manje od dvije godine u Crnoj Gori 157 osoba oduzelo je sebi život, dok je 167 to pokušalo da uradi. To pokazuju podaci koje je Uprava policije dostavila CdM-u. Ove brojke upozoravaju na ozbiljan javno-zdravstveni problem i potrebu za snažnijim angažovanjem institucija i društva u prevenciji. Direktor Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) dr Aleksandar Popović upozorava za CdM da iza statistike stoje ljudske sudbine, porodice i prijatelji koji se suočavaju sa nenadoknadivim gubitkom. Ističe da muškarci često trpe u tišini, da stigma i dalje sprečava mnoge da potraže stručnu pomoć, a da se o prevenciji samoubistava ne smije govoriti samo nakon tragedija. Poručuje da su nam potrebni nacionalni program prevencije, dostupna podrška i više empatije, ali i da kao društvo konačno počnemo da pitamo “kako si” i zaista želimo da čujemo odgovor.
Foto: Ilustracija/Pixabay

“Na teritoriji Crne Gore tokom 2025. godine registrovana su 92 samoubistva, dok je u periodu od 1. januara do 1. oktobra 2026. godine registrovano 65 samoubistava”, kazali su za CdM iz Uprave policije.

Prema dostavljenim podacima, tokom 2025. godine samoubistvo je izvršilo 68 muškaraca i 24 žene, dok je u prvih devet mjeseci ove godine 58 muškaraca i sedam žena izvršilo samoubistvo.

Kada je riječ o starosnoj strukturi, tokom prošle godine registrovana su dva slučaja samoubistva među osobama od 18-25 godina, 14 u starosnoj grupi od od 25-40 godina, 30 samoubistava među osobama od 40 do 60 godina i 46 samoubistava u grupi starijih od 60 godina.

 periodu od januara do oktobra ove godine registrovana su četiri slučaja samoubistva među osobama od 18-25 godina, 11 saomoubistava u starosnoj grupi od 25 do 40 godina, 23 među osobama od 40 do 60 godina, dok je 27 slučajeva samobistava zabilježeno u grupi starijih od 60 godina.

Posmatrano po opštinama, tokom 2025. godine najviše samoubistava registrovano je u Podgorici, 19, zatim u Herceg Novom devet, Nikšiću sedam, Danilovgradu šest, te Baru i Kotoru po pet.

U prvih devet mjeseci ove godine najveći broj slučajeva zabilježen je u Podgorici 16, i Nikšiću 15. Slijede Herceg Novi sa šest, Bar sa sedam, dok je u ostalim opštinama registrovan manji broj slučajeva.

Na teritoriji Crne Gore tokom 2025. godine registrovano je 105 pokušaja samoubistva, dok su u periodu od 1. januara do 1. oktobra 2026. godine registrovana 62 pokušaja samoubistva.

Crnogorsko društvo teško prepoznaje patnju na vrijeme, muškarci rjeđe traže pomoć i često skrivaju psihičku patnju

Direktor Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) dr Aleksandar Popović ističe da se iza svake brojke nalaze ljudi i porodice koje se suočavaju sa teškim posljedicama.

“Iza navedenih brojeva ne stoje samo ljudi, već i njihove porodice, prijatelji i bliske osobe, koje nose težinu tog gubitka. Važno je napomenuti da prema internacionalnim podacima pored svakog izgubljenog života, statistički postoji još dvadeset osoba koje pokušaju samoubistvo. Ovo upravo govori koliki je značaj ovog problema”, upozorava Popović.

Crna Gora, dodaje on, godinama ima stopu samoubistava iznad evropskog prosjeka.

“Ta slika govori o društvu koje teško prepoznaje patnju na vrijeme. Samoubistvo se u velikoj mjeri može spriječiti, uz bolje razumijevanje i tretiranjem problema kao javnozdravstvenog prioriteta”, istakao je Popović.

Jedan od posebno izraženih podataka jeste velika razlika u broju muškaraca i žena koji su izvršili samoubistvo. Popović objašnjava da je takav obrazac dobro poznat u stručnoj literaturi i da je, između ostalog, povezan sa društvenim očekivanjima i načinom na koji muškarci iskazuju emocionalne teškoće.

“Muškarci rjeđe traže pomoć i kasnije dolaze kod ljekara. Muškarcima je kulturološki naloženo da trpe, da se ne žale, pa zbog toga svoju patnju češće „liječe“ alkoholom, psihoaktivnim supstancama, povlačenjem ili bijesnim ispoljanjima. Ono što je značajno pomenuti je i to da češće posežu za smrtonosnijim sredstvima, uključujući vatreno oružje. Kod muškaraca depresija često ne izgleda kao tuga, već kao razdražljivost, uz konzumaciju alkohola ili psihoaktivnih supstanci, pa je važno na vrijeme adresirati ove probleme”, navodi Popović.

Ekonomski problemi, gubici i usamljenost dodatno produbljuju krizu

Ekonomska nesigurnost, porodični problemi, dugovi, bolest, gubitak bliskih osoba i socijalna izolacija mogu značajno uticati na psihičko stanje pojedinca. Ipak, Popović naglašava da nijedan od ovih faktora sam po sebi ne predstavlja jedini uzrok samoubistva.

“Samoubistvo je gotovo uvijek ishod više povezanih faktora, poput depresije i zavisnosti, gubitaka dragih osoba, dugova, sukoba, bolesti i izolacije. Zajedničko svim navedenim problemima je osjećaj bezizlaznosti i uvjerenje da se ništa ne može promijeniti. To uvjerenje je simptom krize, a ne objektivna istina. Upravo zato razgovor, podrška i liječenje mogu vratiti bolju perspektivu, zbog čega se kriza može prevazići”, ukazuje Popović.

Posebnu pažnju, smatra, potrebno je posvetiti starijim osobama, među kojima je registrovan značajan broj slučajeva.

“Starije osobe se često nose sa hroničnim bolestima, bolnim stanjima, gubitkom partnera, kao i socijalnim i ekonomskim problemima. Depresiju u starosti često ne prepoznamo jer je pripisujemo godinama života, nekada može ličiti i na demenciju. Rizik je najveći kod starijih muškaraca koji žive sami. Ovdje veliku ulogu igraju izabrani ljekari, Centri za socijalni rad i sve one organizacije koje se bave ovom populacijom”, naglašava Popović.

Broj slučajeva u većim gradovima ne govori sam po sebi o većem riziku

Podgorica i Nikšić prednjače po broju registrovanih samoubistava, ali Popović upozorava da se na osnovu apsolutnih brojeva ne mogu donositi zaključci o tome da li je rizik veći u tim sredinama.

“S tim zaključkom treba biti oprezan. Podgorica i Nikšić su naši najveći gradovi, pa je očekivano da imaju i najviše slučajeva. Pravu sliku daje stopa po broju stanovnika. Urbani stres i otuđenost zaista jesu faktori. Isto važe i siromaštvo, iseljavanje i slabija dostupnost službi u manjim mjestima. Potrebna nam je pouzdana i javno dostupna analiza po opštinama, da bi smo se jasno odredili o uzrocima ovakvih dešavanja”, istakao je Popović.

Iako se o mentalnom zdravlju danas govori više nego ranije, odlazak psihologu ili psihijatru i dalje prati stigma. Strah od osude, etiketiranja i mogućih posljedica u profesionalnom i privatnom životu mnoge navodi da probleme kriju ili pokušavaju da ih riješe bez stručne pomoći.

“Stigma je i dalje jedna od najvećih prepreka, iako se mijenja, posebno među mladima. Ljudi se plaše etiketa, kao i posljedica na poslu i kasnije u životu. Kod nas postoji obrazac da se problemi rješavaju unutar kuće ili se o njima ćuti. Zato mnogi dolaze kasno, često tek u akutnoj krizi. Psihička bolest je bolest kao i svaka druga: liječi se i od nje se oporavlja, a pravovremeno javljanje daje bolje rezulate”, kazao je Popović.

On ne smatra da je društvo nužno postalo manje empatično, ali upozorava da savremeni način života i sve veća komunikacija putem ekrana mogu otežati prepoznavanje tuđe patnje.

“Ne mislim da smo manje empatični. Ali živimo brže, više preko ekrana nego licem u lice, a to lako sakrije problem. Mnogi primijete da nešto nije u redu, ali ne znaju šta da kažu, pa ne kažu ništa. Dobra vijest je da za prvi korak nije potrebna stručnost. Dovoljno je pitati, saslušati bez osuđivanja i ostati u kontaktu, a u slučaju potrebe pomoći da dođe do stručne pomoći”, istakao je Popović.

Važno je prepoznati znakove krize i ne ostavljati osobu samu

Popović upozorava da postoje znaci koji mogu ukazivati na ozbiljnu psihičku krizu i da ih okolina ne bi smjela zanemarivati.

“Neki od znakova upozorenja su priča o smrti, bezizlaznosti ili o tome da je osoba teret drugima, prodaja stvari, insisitranje na ostavštini, opraštanje od članova porodice, povlačenje, nekad i nagle promjene raspoloženja, uključujući neočekivani mir nakon teškog perioda. Ako ste zabrinuti, pitajte direktno da li osoba razmišlja o samoubistvu. Takvo pitanje ne podstiče tu misao, već donosi olakšanje, jer otvara prostor za razgovor. Saslušajte tu osobu, ne ostavljajte je samu, uklonite dostupna sredstva i pomozite joj da dođe do stručne pomoći”, savjetuje Popović.

Posebno ističe da Klinički centar Crne Gore građanima stavlja na raspolaganje besplatnu liniju za psihološku podršku i prevenciju suicida 1555.

“Klinički centar Crne Gore ima na raspologaju besplatnu liniju za psihološku podršku i prevenciju suicida 1555, dostupna je svima i osobi u krizi i onima koji brinu za nju. Linija trenuto funkcioniše u periodu od 9 do 18 časova svakog dana, ali radimo na njenom aktiviranju 24 sata. U slučaju neposredne opasnosti možete pozvati i Hitnu medicinsku pomoć na 124”, savjetuje Popović.

Prevencija ne smije biti tema samo nakon tragedije

Kada je riječ o ulozi institucija i društva, Popović smatra da se o samoubistvima i mentalnom zdravlju prečesto govori tek nakon što se dogodi tragedija, nakon čega interesovanje za problem ponovo opada.

“O samoubistvu najčešće govorimo nakon tragedije, a onda tema nestane do sljedeće. Prevencija nije kampanja od jednog dana, već stalan rad. Ljekari primarne zdravstvene zaštite i nastavnici, kao i svi oni koji su u direktnom kontaktu sa osobama u riziku bi trebali proći obuku o ranom prepoznavanju rizika”, kazao je Popović.

Dodaje da Klinika za psihijatriju KCCG trenutno radi na razvoju programa obuke za osobe koje su u direktnom kontaktu sa ljudima u riziku, u okviru EU4Health projekta, u saradnji sa velikim brojem institucija iz Evropske unije.

“Nadamo se da će program u određenoj mjeri doprinijeti poboljšanju razumijevanja i poznavanja ove važne teme. Ono što je važno je i to da postoje službe u zajednici, da se obezbijedi podrška osobama nakon pokušaja samoubistva, kao i da se radi na podršci porodicama koje su nekoga izgubile. Porodica i zajednica su prva linija, ali ne mogu zamijeniti sistem koji mora postojati i biti finansiran”, istakao je Popović.

Kao jedan od ključnih koraka navodi donošenje kvalitetnog nacionalnog programa prevencije suicida, koji bi imao jasno definisane nosioce, budžet i mjerljive ciljeve, uz usklađenost sa stručnim preporukama.

Posebno naglašava i značaj odgovornog medijskog izvještavanja, jer način na koji se govori i piše o samoubistvima može imati važnu ulogu u prevenciji.

“Od izuzetnog značaja je i odgovorno medijsko izvještavanje. Mi smo tokom ovog mjeseca držali obuku za novinare o adekvatnom izvještavanju o temama iz oblasti mentalnog zdravlja, a poziv je bio upućen svim redakcijama. Način medijskog izvještavanja može smanjiti ili povećati stopu samoubistava, u zavisnosti od toga kako se piše o tim temama”, upozorava Popović.

Prema njegovim riječima, važno je i da linija podrške bude stalno dostupna i poznata građanima.

“Linija 1555 postoji, naš zadatak je da je svako zna i da bude dostupna onda kada je najpotrebnija“, kaže on.

Na kraju, Popović ističe da promjene ne zavise samo od zdravstvenog sistema i institucija, već i od svakog pojedinca.

“Potreban je veći stepen empatije i da kao društvo konačno počnemo postavljati pitanje ‘kako si’, a da stvarno želimo da čujemo odgovor”, zaključuje Popović.

Podijelite članak
guest
0 Komentara
Najstariji
Najnoviji Popularni
novi zločin

Ubijen Miloš Đuričković na Cetinju

Njegovo tijelo, naveli su zvanično iz policije, pronađeno je u mjestu Bajice. "Odjeljenju bezbjednosti Cetinje nije prijavljena upotreba vatrenog oružja, već...
11:22
HAPŠENJE PO POTJERNICI INTERPOLA

Ubistvo Saše Klikovca: U Zagrebu “pao” Bojan Matanović

Matanović je, naveli su danas iz policije, nakon ubistva Klikovca nadzirao put od Podgorice do drugog grada kojim se, nakon...
11:01
Specijalno državno tužilaštvo OKONČALO istragu povodom slučaja iz 2020. godine

FOTO – Podignuta optužnica protiv Stanišića zbog pokušaja ubistva Krstovića

Optužnicom su obuhvaćeni i pripadnik kriminalnog kavačkog klana Milan Vujotić i Radoje Živković, koje je SDT označilo kao organizatore kriminalne...
08:09
danas u gradu pod trebjesom

Pucnjava u Nikšiću – Ubijen Darko Vicković

Policija traga za napadačem. Iz te bezbjednosne službe zvanično su saopštili da je do pucnjave došlo oko 14 časova, u naselju...
14:44