“Klasičan primjer [ne]rada lokalne vlasti u Baru vidi se na primjeru Trikonhosa na Topolici – najstarijeg vjerskog objekta na ovim prostorima, arheološkog bisera iz VI vijeka, koji stoji napušten, zarastao i oštećen. Godinama znaju za problem, dobijaju izvještaje i upozorenja od nadležnih državnih organa, ali umjesto da djeluju, čekaju da zub vremena i ljudska nebriga završe posao. Kao i kod Stare masline i Zavičajnog muzeja, sjete se tek kad se pojavi naslov u medijima. To je standardna politika koju vode već godinama “pusti da propadne, pa ćemo praviti planove”. A planove nikad ne sprovedu. I tako, uz lokalni budžet od preko 60 miliona, Bar gubi ono što mu je srce, duša i identitet”, naveo je on.

Znaju da, kako kaže, o drugim gradovima “beru brigu”, znaju da u drugim gradovima pričaju o zaštiti, znaju da šetaju uređenim starim gradovima Evrope, diveći se kako se tamo čuva svaka cigla, svaka kap istorije…sve to znaju i opet se vrate kući u svoj grad, prođu pored Trikonhosa i ne urade ništa.

“I na kraju, zašto da ne tražimo da se barski Trikonhos stavi na UNESCO listu zaštite? Ako sami nemamo volje i znanja da ga čuvamo, možda će svijet morati da nam pokaže koliko vrijedi. Brojni primjeri pokazuju kako zemlje širom Evrope ne samo da čuvaju svoje vjekovne građevine, nego ih i koriste kao simbol kulturnog identiteta, turizma i obrazovanja. Baštinu ne ostavljaju da propada već je čuvaju, dokumentuju i njeguju adekvatnim planom”, rekao je Leković.

Sramota je, dodaje, da ovakav lokalitet iz VI vijeka, vjerovatno jedinstven u ovom dijelu Jadrana, propada dok barski vlastodršci putuju Evropom i gledaju kako se tamo čuva svaka kap istorije, a kod nas istorija zarasta bukvalno u travu.

“S tim u vezi, nakon konsultacija sa stručnjacima iz ove oblasti i ministarstvom kulture i medija, predložiću da se pokrene i uputi inicijativa stavljanja barskog Trikonhosa na UNESCO listu zaštite”, zaključuje.