Milatović će, kako je rečeno “Vijestima” iz njegove kancelarije za odnose s javnošću, to učiniti u skladu sa članom 90 Ustava Crne Gore (kojim je propisano da predsjednik države ima pravo da podnese zahtjev za vanredno zasjedanje) i članom 128 Poslovnika Skupštine (koji detaljno uređuje proceduru i vremenski okvir za održavanje vanrednih sjednica).

Šef države je predlog za izbor Vučinić uputio parlamentu sredinom maja, ali poslanici o tome nisu odlučivali.

Iz kancelarije za odnose s javnošću predsjednika, redakciji je saopšteno da se dosadašnjim “pasivnim odnosom Skupštine kad je u pitanju potreba popune svih upražnjenih sudijskih mjesta u Ustavnom sudu”, dodatno produbljuje “ustavna kriza, ugrožava vladavina prava i usporava evropski put Crne Gore”.

“U tom smislu, predsjednik Milatović nastoji da, korišćenjem svojih ustavnih nadležnosti, doprinese kompletiranju Ustavnog suda i postizanju njegove pune funkcionalnosti”, poručili su.

Milatović je 29. jula uputio dopis Mandiću u kom je zahtijevao da se predlog za izbor Vučinić hitno uvrsti na dnevni red i stavi na glasanje. Tada je saopšteno da odluka da se o ovom predlogu mjesecima ćuti, u trenutku kad Ustavni sud funkcioniše sa svega četvoro sudija, predstavlja “dalje produbljivanje ustavne krize”.

“Neprihvatljivo je da politički interesi vladajuće većine već godinu dana blokiraju rad Ustavnog suda. Ako želimo Crnu Goru u EU (Evropska unija), onda moramo i da radimo kao evropske demokratije, da institucije rade svoj posao, bez političke trgovine i selektivnosti,” izjavio je tada Milatović.

Da li će vanrednu sjednicu zatražiti i Vlada (koja na to takođe ima pravo), jer u skupštinskoj proceduri ima zakona koji se moraju usvojiti zbog bržeg napredovanja na putu ka EU, “Vijestima” nije juče odgovoreno iz izvršne vlasti.

U skupštinskoj proceduri je, između ostalog, Vladin predlog za promjenu Ustava, što je obaveza u u sklopu realizacije Reformske agende Crne Gore 2024 – 2027 za Instrument EU za reforme i rast kojim je predviđeno da će se izmijeniti najviši pravni akt do juna 2025. godine. Predložena promjena se, kako je ranije saopšteno iz Vlade, odnosi na odredbe Amandmana VIII i IX na Ustav kojima se uređuje sastav Sudskog savjeta i odlučivanje ministra pravde u postupcima disciplinske odgovornosti sudija.

Pravo da zatraže vanredno zasjedanje Skupštine imaju predlagači akata – osim predsjednika i Vlade, i grupa od 27 poslanika.

Parlamentarci vlasti, kako je nezvanično rečeno “Vijestima”, neće tražiti vanredno zasjedanje zbog predloga koji su u proceduri, jer bi, tvrde, “bilo neozbiljno inicirati sjednicu zbog izmjena nekoliko članova zakona, koji nisu sistemski”. S druge strane, iz dijela opozicije nezvanično je pojašnjeno da ni oni za sada nemaju predloge koje bi inicirali da se o njima raspravlja na vanrednoj sjednici.

Redovno jesenje zasijedanje Skupštine počinje 1.oktobra.

Kancelarija predsjednika Milatovića: Dosadašnjim pasivnim odnosom Skupštine dodatno se produbljuje ustavna kriza

Imajući u vidu da Skupština Crne Gore u toku redovnog proljećnog zasjedanja nije razmotrila prijedlog za izbor advokatice Mirjane Vučinić za sudiju Ustavnog suda, koji je Parlamentu sredinom maja uputio Predsjednik Crne Gore uputio je zahtjev za vanredno zasjedanje Skupštine za 15. septembar 2025. godine sa početkom u 11 sati u skladu sa članom 90 Ustava Crne Gore i članom 128 Poslovnika Skupštine, na kojem će biti razmotren predmetni prijedlog, saopšteno je iz Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika države.

„Dosadašnjim pasivnim odnosom Skupštine Crne Gore, kada je u pitanju potreba popune svih upražnjenih sudijskih mjesta u Ustavnom sudu, dodatno se produbljuje ustavna kriza, ugrožava vladavina prava i usporava evropski put Crne Gore. U tom smislu, predsjednik Milatović nastoji da, korišćenjem svojih ustavnih nadležnosti, doprinese kompletiranju Ustavnog suda i postizanju njegove pune funkcionalnosti. Takođe, podsjećamo da je u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima predsjednik Milatović raspisao Javni poziv za izbor još jednog sudije Ustavnog suda i da je postupak u toku. Pozivamo poslanike da pokažu odgovornost i omoguće kompletiranje Ustavnog suda kao prve linije odbrane pravnog i institucionalnog poretka u zemlji“, ističe se u saopštenju.