Kako je naveo, gornji tok Morače danas je istovremeno jedno od najvrednijih prirodnih područja u Crnoj Gori, ali i jedan od najzapostavljenijih.
“Na prostoru koji odlikuju rijetke vrste, očuvani ekosistemi i jedinstveni pejzaži ne postoje pravila upravljanja niti sistemska zaštita, dok svakodnevicu obilježavaju nelegalne deponije, krivolov i nekontrolisano korišćenje prirodnih resursa. Drugim riječima, prostor od izuzetnog značaja prepušten je stihiji. Da problem nije samo stručna procjena, već realnost koju prepoznaju i građani, pokazuje istraživanje Eko-tima: većina ispitanika iz ovog područja podržava zaštitu Morače, dok kao ključne probleme navode upravo otpad, krivolov i degradaciju prostora”, navodi se u saopštenju te NVO.
Istovremeno, potencijal ovog područja, kako navode, ostaje nedovoljno iskorišćen.
“Morača ima sve preduslove za razvoj održivog turizma, od sportskog ribolova, kajaka i planinarenja do savremenih vidova boravka u prirodi, ali bez upravljanja razvoj izostaje. Značaj ovog prostora prepoznat je i kroz proces uspostavljanja mreže Natura 2000, što potvrđuje njegovu vrijednost i na evropskom nivou. Ipak, bez konkretnih mjera na terenu, zaštita ostaje ograničena i bez stvarnog efekta kako na očuvanje prirode, tako i na održivi razvoj”, piše u saopštenju.
Iz nevladine organizacije Eko-tim upozoravaju da dalje odlaganje rješavanja ovog pitanja može voditi ka urušavanju vrijednosti ovog područja.
„Morača je jedno od najvažnijih prirodnih obilježja Crne Gore i simbol Podgorice, uz koji su generacije odrasle. Međutim, način na koji se danas odnosimo prema ovom prostoru pokazuje da njene vrijednosti nijesu prepoznate u praksi. Imajući u vidu i prirodni značaj i snažnu emotivnu vezu građana sa Moračom, postavlja se pitanje zašto se institucije i donosioci odluka ovim problemom ne bave ozbiljnije. Ako se ovakav odnos nastavi, propuštamo razvojne šanse koje Morača može donijeti“, izjavio je Milija Čabarkapa, izvršni direktor Eko-tima.
Eko-tim već ima značajno iskustvo u sprovođenju inicijativa za zaštitu rijeka u Crnoj Gori, uključujući Mrtvicu, Ćehotinu i Bistricu.
„Važno je naglasiti ono na šta godinama ukazujemo, da zaštita ne znači zabranu razvoja, već uvođenje reda i sankcionisanje nesavjesnog ponašanja. Bez toga, ovaj prostor će se i dalje koristiti, ali na način koji vodi ka postepenoj eroziji njegovih vrijednosti“, zaključio je Čabarkapa, prenosi RTCG.
