Predsjednik Emanuel Makron nije se oglašavao u ponedjeljak, ali je to učinio njegov premijer Fransoa Bajru, nazvavši taj dan „mračnim za Evropu koja se miri sa pokornošću“. Govoreći o daljim koracima, ministar ekonomije Erik Lombar izjavio je u ponedjeljak uveče da „sporazum nije završen“ i da „rad na njemu traje“, jer „sporazum nije finalizovan, a mi ćemo se postarati da se poboljša“, kazao je u intervjuu za list Liberasion.
„Razgovori moraju da se nastave o farmaceutskim proizvodima. Razumijemo da će neki generički proizvodi biti izuzeti – čelik, aluminijum, hemikalije, poluprovodnici, vino i poljoprivredni proizvodi“, dodao je on.
„Ovaj sporazum ne smije biti kraj priče jer bismo u tom slučaju samo oslabili sebe“, rekao je francuski ministar za spoljnu trgovinu Loran Sen Marten za radio Frans Enter u ponedjeljak.
„Sada slijede tehnički pregovori“ i „možemo iskoristiti ovu priliku da ojačamo svoj položaj“, dodao je on.
Predsjednik SAD Donald Tramp i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen objavili su u nedjelju u Škotskoj da su postigli carinski sporazum kojim se predviđa carina od 15% na evropske proizvode izvezene u Sjedinjene Države.
Nadajući se da će izbjeći eskalaciju trgovinskog spora, EU se dodatno obavezala na kupovinu energenata iz SAD u vrijednosti od 750 milijardi dolara – posebno radi zamjene ruskog gasa – te na 600 milijardi dolara dodatnih investicija u Sjedinjene Države.
U Parizu, iako se priznaje da bi sporazum mogao donijeti „stabilnost“ za preduzeća, glavni akcenat je stavljen na njegovu „neuravnoteženost“, reklo je više članova Vlade.
„Naša je odgovornost danas da osiguramo da ovaj sporazum, na kraju, bude što manje neuravnotežen – na štetu EU“, izjavio je ministar industrije i energetike Mark Ferači za RTL radio.
Ferači i Sen Marten pozvali su na „ponovno uspostavljanje ravnoteže“ u oblasti usluga, naročito digitalnih, podsjećajući da dok SAD imaju trgovinski deficit sa EU kada je riječ o robi, u sektoru usluga ostvaruju suficit.
Što se tiče trgovine robom, prema podacima SAD-a, Francuska je 2024. ostvarila suficit od 16,4 milijarde dolara u razmjeni sa SAD, ali francuski carinski organi navode da je za isti period zabilježen deficit od 4,2 milijarde eura.
Evropski pregovarači će morati da koriste „sva raspoloživa sredstva“, uključujući i razmatranje „ograničavanja pristupa američkih kompanija evropskim tržištima javnih nabavki“, naglasio je Ferači.
Predsjednik „Medefa“, vodeće francuske organizacije poslodavaca, Patrik Marten, rekao je: „Ako stvari ostanu kako nam je predstavljeno – to je neprihvatljivo! Moramo nastaviti s pregovorima.“
Druga najveća organizacija poslodavaca, CPME, upozorila je na „katastrofalne posljedice“ po mala i srednja preduzeća, dok je ETI (Meti) istakla „posebno zabrinjavajuće efekte za kompanije srednje veličine“.
U zavisnosti od sektora, reakcije su podijeljene.
„Olakšanje postoji jer ovaj sporazum pruža određenu predvidljivost“, rekao je Emanuel Gišar, generalni delegat Federacije kompanija za ljepotu (FEBEA). „Ali za nas to nije dobar sporazum – jer smo do januara imali carine od 0% u SAD, a sada će one biti 15%.“
„Katastrofa je izbjegnuta“ – prvobitne carine od 30% koje je pominjao Tramp, ali naredni dani biće presudni za francuski sektor vina i žestokih pića, saopštila je Federacija izvoznika vina i žestokih pića (FEVS), zajedno sa svim relevantnim međuprofesionalnim organizacijama (CNIV) i industrijom.
U agro-prehrambenom sektoru, organizacija poslodavaca Anija osudila je „očigledno nepravedan sporazum (…) koji slabi našu poziciju“.
Jedino su sektori koji bi mogli imati koristi od carinskih izuzeća, poput aeronautike, izrazili potpuno zadovoljstvo.
Udruženje francuske aeronautičke i svemirske industrije (Gifas) pozdravilo je izuzeće od carina kao „pozitivno za industriju uravnoteženu između Francuske i SAD“, koje će „omogućiti očuvanje kvalifikovanih radnih mjesta u Francuskoj u cijelom lancu podizvođača“.
Organizacije poslodavaca i predstavnici pogođenih sektora sastaće se u srijedu u Ministarstvu finansija Francuske na razgovor o daljim koracima.
