Finansijski savjetnik Vladimir Vasić za portal Bankar objašnjava da i relativno mali pomaci kamatnih stopa mogu povećati mjesečne obaveze i do 15 odsto, što za mnoge porodice znači dodatnih i do 100 eura mjesečno. To je, kako kaže, signal da je era „jeftinog novca“ završena i da zaduživanje ulazi u znatno rizičniju fazu.

Rast euribora direktno utiče na povećanje mjesečnih rata kod svih kredita sa varijabilnom kamatnom stopom, ističe Vasić. Objašnjava da to nije teorija, već mehanika sistema – kada raste cijena novca na evropskom tržištu, raste i cijena zaduživanja za građane.

“U prethodnom periodu već smo vidjeli značajan rast rata, a ono što je važno naglasiti jeste da taj efekat dolazi sa određenim kašnjenjem, u zavisnosti od toga da li je kamata vezana za tromjesečni ili šestomjesečni euribor. U narednim mjesecima možemo očekivati ili stabilizaciju ili blagi dalji rast, u zavisnosti od inflacije i kretanja cijena energije. Ključno je da građani razumiju da više ne živimo u periodu “jeftinog novca” i da se na to moraju prilagoditi”, poručuje Vasić.

Upitan šta je pametnije – fiksna ili varijabilna kamata, finansijski savjetnik odgovara da u ovom trenutku, za većinu građana, fiksna kamatna stopa predstavlja sigurniji izbor.

“Varijabilna kamata može biti povoljnija na početku, ali nosi neizvjesnost i rizik koji većina ljudi realno ne može da kontroliše niti da procijeni. Fiksna kamata, sa druge strane, donosi stabilnost znate koliko plaćate danas i koliko ćete plaćati za pet ili deset godina. Drugim riječima, fiksna kamata nije najjeftinija opcija, ali je najpredvidljivija. A u vremenu nestabilnosti, predvidljivost ima svoju cijenu”, ističe Vasić.

Dodaje da je rizik da energija dodatno pogura kamate realan i značajan.

“Cijene energije su jedan od ključnih faktora inflacije, a inflacija je direktan signal centralnim bankama da zadrže ili povećaju kamatne stope. Ukoliko energija ostane skupa ili nastavi da raste, to može produžiti period visokih kamata i dodatno opteretiti građane kroz više rate kredita”, smatra Vasić i dodaj da je to lančana reakcija – energija inflacija kamate euribor rate.

Što se tiče povećnja mjesečnih rata, Vasić kaže i relativno mali pomaci u euriboru imaju vidljiv efekat na mjesečne obaveze.

“Na tipičnom stambenom kreditu, rast kamate od jednog procentnog poena može povećati ratu i za 10–15 odsto. Za mnoge porodice to znači dodatnih 50 do 100 eura mjesečno, što na godišnjem nivou postaje ozbiljan izdatak”, objašnjava Vasić i dodaje važno da se kredit ne posmatra samo kroz trenutnu ratu, već kroz scenarije rasta.

Važno je, kako kaže, znati, ključna pravila zaduživanja u ovom periodu. U uslovima visoke inflacije i nestabilnosti, pravila su, kako kažu, zapravo vrlo jednostavna, ali se često zanemaruju.

“Građani ne bi trebalo da izdvajaju više od trećine svojih prihoda na kreditne obaveze, trebalo bi da imaju finansijsku rezervu za nekoliko mjeseci života i da uvijek testiraju svoju sposobnost otplate u slučaju rasta rate”, savjetuje Vasić i dodaje da je najveća greška ulazak u kredit na granici izdržljivosti.

“Kredit mora da bude održiv i kada stvari ne idu idealno”, poručuje.

Postoji i nekoliko opcija kako građani da se zaštite, ali nijedna nije univerzalna.

“Refinansiranje može imati smisla ukoliko se postižu bolji uslovi ili manja rata. Prelazak na fiksnu kamatu je dobar izbor za one koji žele sigurnost i žele da zaustave dalji rast rizika. Djelimična prijevremena otplata je takođe efikasan način da se smanji ukupno opterećenje”, kaže Vasić i poručuje da je najvažnije je da se ne reaguje kasno, jer kada rata već postane problem, opcije su znatno suženije.

Na pitanje da li nas očekuje novi talas rasta rata, Vasić odgovara da će to zavisiti od kretanja euribora, ali rizik svakako postoji.

“Ukoliko inflacija ostane povišena, centralne banke neće imati mnogo prostora za smanjenje kamata, što znači da ni euribor neće brzo padati. U takvom okruženju, građani treba da računaju na scenario produženog perioda viših rata”, mišljenja je finansijski savjetnik.

Vjeruje i da energetska kriza može značajno produžiti period visokih kamata, potencijalno i na nekoliko godina.

“Inflacija izazvana energijom ima dugotrajan efekat i ne nestaje brzo. Zbog toga centralne banke ostaju oprezne i zadržavaju restriktivnu monetarnu politiku duže nego što bi to bio slučaj u stabilnim uslovima”, kaže Vasić.

Upitan da li je trenutno loš trenutak za zaduživanje, odgovara da ne postoji univerzalno loš trenutak za kredit , već postoji samo loše strukturiran kredit.

“Zaduživanje ima smisla ako je vezano za realnu potrebu, ako je prihod stabilan i ako postoji prostor da se izdrži eventualni rast rate. Sa druge strane, ulazak u kredit bez rezerve i bez razumevanja rizika može biti ozbiljan problem. U ovom trenutku, ključ nije u pokušaju da se “pogodi tržište”, već da se napravi održiv finansijski okvir. Građani ne bi trebalo da razmišljaju samo o tome da li mogu da uzmu kredit, već da li mogu da ga nose u različitim scenarijima. Jer u finansijama, stabilnost nije luksuz ona je osnov opstanka”, zaključuje Vasić.