Od 2023. do kraja 2025. godine u Crnoj Gori zabilježena su ukupno 283 samoubistva, što znači da je, u prosjeku, na svaka četiri dana jedan građanin sebi oduzeo život. Najveći broj slučajeva odnosi se na muškarce – njih 220, što čini gotovo 78 odsto ukupnog broja.

Psiholog Nikola Ralević upozorava da su uzroci suicidalnog ponašanja složeni i često višestruki.

„Kada govorimo o faktorima koji utiču na povećan rizik postojanja suicidalnog ponašanja, u prvoj ruci tu mislimo da li kod osobe postoji istorija drugih mentalnih problema, u prvom tu mislim na depresivnost, dakle da li kod osobe postoji zloupotreba psihoaktivnih supstanci ili problem zavisnosti, da li je osoba bila izložena nekom traumatičnom iskustvu, da li je bila žrtva zlostavljanja ili nasilja. Takođe kod ovih osoba se javlja osjećaj bespomoćnosti ili beznadežnosti. Ove osobe su često diskriminisane ili kod ovih osoba postoji loš socijalno ekonomski status“, kazao je Ralević.

Naglašava da je ključno na vrijeme prepoznati problem, ali i razbijati predrasude koje često sprečavaju ljude da potraže pomoć.

„Moramo da kažemo da je vrlo važno da osobe shvate i da razumiju da ljudi koji imaju problema sa suicidalnim ponašanjem ili idejama da one tu situaciju posmatraju kao bezizlaznu, ne vide niti jedno drugo rješenje u toj situaciji. Ne treba ih karakterisati kao slabe osobe, kao kukavice, jer je upravo to ono što dovodi do stigmatizacije i onda oni ne traže pomoć“, istakao je Ralević.

Upozorava da se određeni znaci mogu prepoznati na vrijeme, ali da često ostanu neprimijećeni ili zanemareni od strane okoline.

„Ovaj problem je jako kompleksan i ne možemo svesti na jedan faktor, jer često i porodica osjeća krivicu i kajanje kada njihov član porodice pokuša suicid, vrlo je važno da kažemo da neki znaci koji su mogući koje možemo primjetiti jesu promjena raspoloženja, javljanje iratibilnosti ili sklonost ka rizičnom ponašanju. Osoba često može da ima neke izjave u smislu da smatra da život nije vrijedan, da se osjeća beskorisno, da ne vidi smisao i svrhu svega, često se javljaju promjene u spavanju da osoba ili ima nesanicu ili spava po čitav dan“, naveo je Ralević.

Za efikasniju prevenciju ključno je otvorenije govoriti o mentalnom zdravlju i smanjiti predrasude, kako bi ljudi na vrijeme potražili pomoć poručuju nadležni. Ističu i značaj dostupne stručne podrške, uključujući i linije za psihološku pomoć koje bi bile dostupne 24 sata.