U osvrtu na ključne aspekte ugroženosti lokaliteta, Kažanegra najprije naglašava da je važno što je organizacija „Europa Nostra“, koja program „7 najugroženijih“ sprovodi u saradnji sa Institutom Evropske investicione banke (EIB), prepoznala trenutno stanje. S druge strane, kako je naveo, zabrinjavajuće je što nadležne institucije ne reaguju adekvatno na upozorenja koja dolaze sa međunarodnog nivoa.
Bogata prirodna i kulturna baština različitih slojeva
„Na Paštrovskoj gori se nalazi zaista veoma bogata prirodna i kulturna baština raznih slojeva, počev od praistorijskog, ilirskog, rimskog doba… Takođe, moje mišljenje je da se ugroženost sastoji i iz neobraćanja pažnje i veoma čudnih odluka i akata koje je donijela Uprava za zaštitu kulturnih dobara. U vezi sa tim naglasio bih da su oni, kada je bilo riječi o projektu izgradnje vjetroelektrane, istakli da na lokalitetu nema potencijalnih kulturnih dobara. Zaista je nevjerovatno da nije uzet u obzir aspekt kulturnog pejzaža. Napravljene su grube greške, a došlo je i do kršenja zakona, uz potpuno pogrešnu analizu trenutne situacije. To je možda i glavni uzrok što je Paštrovska gora po drugi put uvrštena na listu“, istakao je Kažanegra, ukazavši na još jedan detalj iz pomenute problematike.
„Važno istaći da se na Golom vrhu, drugoj najvišoj tački Paštrovske gore, nalazi krst koji su mještani postavili prije petnaestak godina u znak sjećanja na stradanje Paštrovića u 15. vijeku od strane mađarskog kralja Ludviga. Goli vrh je za njih sveto mjesto i upravo je zbog toga veoma bolno kad slušaju da na tom vrhu treba da se izgradi vjetroelektrana. To je nepoštovanje vrijednosti zajednice“, poručuje naš sagovornik.
Kada je riječ o baštini, predstavnik Fondacije Bankada u prvom redu ukazuje na manastire i crkve na ovom podneblju, ali i austrougarske tvrđave i mletačke kule.
„Tvrđave i kule već su dosta oštećene u zemljotresu 1979. godine, a izostaje prevencija i njihova zaštita, jer one nemaju status zaštićenog kulturnog dobra. Ako bi područje Paštrovske gore pogodio neki novi zemljotres, sigurno je da bi napravio dodatnu štetu“, ocijenio je on.
Zanemarivanje počelo prije dvije decenije
Kažanegra naglašava da se ugroženost Paštrovske gore može pratiti dvije decenije unazad. Upravo sredinom dvijehiljaditih, kako je ukazao, dolazi do ekspanzije gradnje koja je zahvatila niže slojeve lokaliteta.
„Sve se dogodilo prilično naglo i neplanirano, a sada su se pojavile i nove prijetnje. Podsjetiću da je inicijalno bilo predviđeno da brza cesta prođe kroz paštrovska sela, ali je na kraju odlučeno da se pravi tunel i da se sela izbjegnu, što je pozitivna stvar. Postoji i prijetnja od vjetroelektrane koja bi dodatno ugrozila potencijal ruralnog turizma. On bi nestao i time bi Paštrovska gora bila pretvorena u energetsku zonu“, upozorava naš sagovornik.
Turizam kao razvojna šansa
Govoreći o mogućim pravcima valorizacije, Kažanegra ukazuje da je područje Paštrovske gore pogodno za razvoj različitih vrsta turizma.
„Ona bi trebalo da se razvija u pravcu ruralnog, arheološkog i kulturnog, ali i planinarskog turizma. Potencijal Paštrovske gore je veliki, jer se nalazi između dvije vode – Jadranskog mora i Skadarskog jezera, a upravo na toj povezanosti počivaju veze Paštrovića i Crmnice. Treba podstaći razvoj ruralnog turizma koji bi i zimi privlačio posjetioce iz svih krajeva svijeta. Postoji i potencijal za obilazak domaćinstava u Paštrovićima i Crmnici, koja bi turisti mogli da posjećuju zimi, ali i ljeti, ukoliko žele da izbjegnu gužve na obali. Takođe, treba ukazati i na razvojne šanse za hajking, planinarenje i slične aktivnosti. Veliki su potencijali i za razvoj vjerskog turizma, ako se uzme u obzir veliki broj pravoslavnih svetinja koje se nalaze u ovom području“, kazao je on.
Predstavnik Fondacije Bankada još jednom potcrtava probleme koje bi donijela eventualna izgradnja vjetroelektrane i u tom smislu pozdravlja stav Opštine Budva da se za taj energetski projekat odredi druga lokacija. Takođe, izražava nadu da će biti realizovani projekti vezani za Paštrovsku goru koji su predviđeni lokalnim strateškim planom razvoja do 2028. godine.
M. STANIŠIĆ
