Rusi su objavili spisak sa imenima političara 19 država koji će prisustvovati ceremoniji u Moskvi.
Tu su predsjednik Kine, Si Đinping, premijer Slovačke Robert Fico, predsjednik Brazila, Luiz Inasio Lula da Silva, predsjednik Burkine Faso, Ibrahim Traore, lider Venecuele, Nikolas Maduro, Vijetnama To Lam, predsjednik Kube, Migel Dijaz Kanel.
U Moskvi će biti i predsjednik Bjelorusije, Aleksandar Lukašenko, predsjednik Kazahstana, Kasim Žomart Tokajev, predsjednik Kirgistana, Sadir Žaparov, premijer Jermenije, Nikola Pašinjan, Badra Gunba, predsjednik otcijepljene gruizijske teritorije Abhazije, koju podržava Rusija, te predsjednik Azerbejdžana, Ilham Alijev.
Trebalo bi da dođu i predsjednik Palestine, Mahmud Abas, predsjednik Tadžikistana, Emomali Rahman, predsjednik Turkmenistana, Serdar Berdimuhamedov i predsjednik Uzbekistana, Šavkat Mirzijojev.
Poziv Moskve još nijesu potvrdili indijski lider, Narendra Modi i mongolijski, Uhnagin Hurelsuh.
Podsjetimo, ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio je trodnevni prekid vatre u Ukrajini upravo zbog obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom i pozvao Kijev da isto učini.
Kremlj je saopštio da će primirje biti na snazi od 7. maja do 8. maja do ponoći i od 10. do 11. maja. Tokom ovog perioda biće obustavljena sva neprijateljstva.
U istoriji SSSR-a, a potom i Rusije, bilo je 34 Parade pobjede, piše ruska agencija RCB.
Četiri od njih su se održale tokom sovjetskog perioda: 1945, 1965, 1985. i 1990. godine.
Praksa održavanja parade nastala je nakon raspada SSSR-a 1995. godine.
Tada je, u čast 50. godišnjice Pobjede, na Crvenom trgu ponovo izveden marš iz 1945. godine, a deset dana kasnije, Rusija je usvojila savezni zakon „O ovjekovječenju pobjede sovjetskog naroda u Velikom otadžbinskom ratu 1941–1945“.
Proglasila je 9. maj državnim praznikom i neradnim danom, koji se obilježava vojnom paradom i artiljerijskom paljbom.
