Iran, uz podršku Rusije i Kine, odbacuje te optužbe i tvrdi da Vašington, pod izgovorom ljudskih prava, podstiče nemire i prijeti vojnom eskalacijom.

Na hitnom sastanku Savjeta bezbjednosti UN, sazvanom na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država, upozoreno je da bi vojni udari na Iran dodali novu nestabilnost već zapaljivoj situaciji u toj zemlji.

Generalni sekretar UN, Antonio Gutereš pozvao je na maksimalnu uzdržanost svih aktera u ovom osjetljivom trenutku i poručio da treba izbjegavati svaku akciju koja bi mogla dovesti do daljeg gubitka života ili šire regionalne eskalacije.

Ambasador SAD pri UN, Majk Volc izjavio je da nivo nasilja i represije koji iranski režim sprovodi nad sopstvenim građanima ima posljedice po međunarodni mir i bezbjednost.

On je naveo da narod Irana, kako je rekao, “kao nikada do sada u brutalnoj istoriji Islamske Republike zahtijeva svoju slobodu”.

Zamjenik stalnog predstavnika Irana pri UN, Golamhosein Darzi odbacio je optužbe Vašingtona, ocijenivši da su zasnovane na lažima, iskrivljavanju činjenica i namjernim dezinformacijama s ciljem prikrivanja, kako je rekao, direktnog učešća SAD u usmjeravanju nemira ka nasilju.

Stalni predstavnik Rusije pri UN, Vasilij Nebenzja upozorio je da SAD nastavljaju da eskaliraju tenzije i podgrijavaju histeriju oko Irana, tvrdeći da je “pomoć demonstrantima već na putu”, dok otvoreno prijete novim vojnim udarima.

Ambasador Ujedinjenog Kraljevstva pri UN, Arčibald Jang rekao je da je njegova zemlja zapanjena izvještajima prema kojima je u Iranu potencijalno ubijeno na hiljade ljudi, dok je veliki broj građana uhapšen u, kako je naveo, najbrutalnijoj represiji protesta u posljednjih nekoliko decenija.

Zamjenik stalnog predstavnika Kine pri UN, Sun Lej izjavio je da se Kina protivi upotrebi ili prijetnji silom u međunarodnim odnosima, kao i nametanju sopstvene volje drugim državama.

Protesti u Iranu počeli su krajem decembra 2025. godine zbog devalvacije iranskog rijala, a dodatno su se intenzivirali 8. januara, nakon poziva Reze Pahlavija, sina svrgnutog iranskog šaha.

Istog dana vlasti su isključile internet, a u više gradova protesti su prerasli u sukobe sa policijom i bezbjednosnim snagama, uz skandiranje parola protiv političkog sistema, prenosi

Prema navodima američkih organizacija za ljudska prava, u nemirima je stradalo najmanje 2.500 ljudi, većinom demonstranata, dok je uhapšeno više od 18.000 osoba. Iranske vlasti odbacuju te podatke i optužuju SAD i Izrael za organizovanje nemira, navodeći da je situacija od 12. januara stavljena pod kontrolu.