“Ovim zakonom uređuje se postupanje prema maloljetniku kao učiniocu krivičnog djela, djetetu kao žrtvi, oštećenom, svjedoku ili drugom učesniku u postupku, koje se zasniva na poštovanju ljudskih prava i osnovnih sloboda uz uvažavanje najboljih interesa djece”, navodi se u članu 1 Predloga zakona.

Zakon posebno naglašava pojedinačnu procjenu maloljetnika prije donošenja bilo kakve kazne. Procjena uključuje ličnost, stepen zrelosti, sposobnosti, porodične prilike i ranjivost djeteta, kako bi eventualne sankcije bile proporcionalne i prilagođene razvoju maloljetnika.

Kazne se uvode uz zaštitu prava djeteta – tako, prema članu 40, punoljetnom licu do 23 godine može se suditi za djelo počinjeno kao mlađi maloljetnik samo ako je minimalna kazna za to djelo deset godina zatvora.

Istovremeno, zakon predviđa i alternativne mjere, poput medijacije i poravnanja sa oštećenim, čime se naglašava rehabilitacija i socijalna reintegracija.

U slučaju pritvora, član 63 propisuje da maloljetnik mora imati pristup obrazovanju, psiho-socijalnu podršku i pravo na održavanje porodičnih veza, a mjere pritvora moraju biti srazmjerne i prilagođene trajanju lišenja slobode.

Kako se navodi u predloženom zakonu, postupanje prema maloljetnicima zasnivaće se na poštovanju ljudskih prava i osnovnih sloboda uz uvažavanje najboljeg interesa djeteta.

„Ovim zakonom uređuje se postupanje prema maloljetniku kao učiniocu krivičnog djela, djetetu kao žrtvi, oštećenom, svjedoku ili drugom učesniku u postupku… u cilju njihove rehabilitacije i socijalne reintegracije“, navodi se u predlogu zakona.

Jedna od novina je jasno definisanje pojma djeteta, pa se precizira da je dijete lice koje nije navršilo 18 godina života.

Predlogom zakona uvodi se i obaveza specijalizacije svih učesnika u postupku, uključujući tužioce, sudije, policajce, advokate i zaposlene u sistemu izvršenja krivičnih sankcija, koji će morati da imaju posebna znanja iz oblasti prava djeteta i postupanja prema maloljetnicima.

„U cilju sticanja posebnih znanja sprovode se kontinuirane obuke, a o završenoj obuci izdaje se sertifikat“, predviđeno je zakonskim rješenjem.

Predviđeno je i formiranje stručnih službi u višim sudovima i Vrhovnom državnom tužilaštvu koje će pružati pomoć u radu sa maloljetnicima, a u njihovom sastavu biće socijalni radnici, psiholozi, pedagozi i druga stručna lica.

Zakon dodatno jača prava maloljetnika tokom postupka, uključujući pravo na branioca od prvog kontakta sa nadležnim organima, pravo na pratnju zakonskog zastupnika ili drugog punoljetnog lica tokom saslušanja, kao i pravo na zdravstveni pregled.

„Maloljetnik mora, bez odlaganja, od prvog kontakta sa nadležnim organom imati pravnu pomoć branioca“, navodi se u predlogu.

Poseban akcenat stavljen je na zaštitu privatnosti djece, pa se precizira da su i mediji dužni da štite identitet maloljetnika.

„Bilo koja informacija koja bi mogla ukazati na identitet djeteta ne može biti objavljena bez izričite dozvole sudije ili državnog tužioca“, stoji u tekstu zakona.

U obrazloženju predloga navodi se da su izmjene neophodne zbog usklađivanja sa evropskim standardima i preporukama međunarodnih organizacija.

„Potreba donošenja zakona zasniva se prije svega na cilju usklađivanja sa pravnom tekovinom Evropske unije i jačanja procesnih garancija za djecu koja su osumnjičena ili optužena u krivičnim postupcima“, navodi Vlada.

Dodaje se da je cilj da Crna Gora dobije savremen i zaokružen sistem krivičnog zakonodavstva, uz poštovanje principa najboljeg interesa djeteta kao krovnog principa.

Predlog zakona u najvećoj mjeri usklađen je sa Direktivom EU o procesnim garancijama za djecu koja su osumnjičena ili optužena u krivičnim postupcima iz 2016. godine.