Vlada usvojila Strategiju reforme obrazovanja 2025–2035

Učenici iščekuju reforme: Diskriminacija, zastarjela nastava i nedostatak podrške

Preobimni udžbenici, zastarjela oprema u kabinetima za stručnu nastavu i minimalna upotreba digitalnih alata, dodatno pogoršavaju stanje u obrazovnom sistemu, smatraju učenici osnovnih i srednjih škola koji su učestvovali u konsultacijama koje se tiču reforme obrazovanja prilikom izrade Strategije za reformu obrazovanja (2025 – 2035).
Foto: Ilustracija

Vlada Crne Gore usvojila je Strategiju reforme obrazovanja 2025–2035. kojom se pokreće sveobuhvatna transformacija obrazovnog sistema, a već u naredne dvije godine biće investirano više od 145 miliona eura za implementaciju kljucnih mjera, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).

U konsultacijama koje se tiču reforme obrazovanja, učestvovali su učenici i učenice, gdje su istakli niz problema na različitim nivoima obrazovnog sistema.

Primijećen je obrazac ponavljanja određenih problema, kako u osnovnim, tako i u srednjim školama.

Učenici osnovnih škola izrazili su nezadovoljstvo zbog tradicionalnih nastavnih metoda koje, kako navode, najčešće primjenjuju stariji nastavnici i nastavnice, oslanjajući se na „frontalni“ pristup nastavi. Ukazali su na nedostatak interaktivnih i angažujućih metoda, ističući da mlađi nastavnici/e češće koriste savremene alate poput kvizova i pametnih tabli.

Tradicionalne metode guše kritičko mišljenje

Učenici osnovnih i srednjih škola navode da nastavnici/e ostavljaju malo ili nimalo prostora za diskusiju i pitanja. Zbog toga, kako kažu, izbjegavaju situacije u kojima bi mogli izraziti neslaganje, kritički promišljati ili donositi sopstvene zaključke, bojeći se odbacivanja i ismijavanja.

Posljedica toga je pad volje za angažovanjem i opadanje motivacije za učenje.

Slične zabrinutosti izrazili su i učenici srednjih škola. Oni ukazuju da se nastava dominantno oslanja na metode u kojima nastavnik vodi proces, uz nedostatak individualizovanog pristupa i prilika za praktično učenje. Zbog toga, kako kažu, ne osjećaju bliskost s procesom koji im često izaziva dosadu.

Problem dodatno otežava nedostatak praktičnih aktivnosti, naročito u programima stručnog obrazovanja, gdje učenici/e smatraju da ih to čini loše pripremljenim za primjenu znanja u stvarnim situacijama. Preobimni udžbenici, zastarjela oprema u kabinetima za stručnu nastavu i minimalna upotreba digitalnih alata, dodatno pogoršavaju stanje.

Romi suočeni s preprekama u obrazovanju

Posebne izazove u obrazovanju imaju učenici/e romske i egipćanske populacije, kao i oni s posebnim obrazovnim potrebama. Učenici iz romske i egipćanske zajednice suočavaju se s jezičkim barijerama, diskriminacijom i nedostatkom prilagođene podrške. Ističu da su često doživljavali diskriminaciju i od nastavnika/ca i od vršnjaka.

Udžbenici su im teško razumljivi, a nepouzdan prevoz dodatno otežava redovno pohađanje nastave.

Uprkos brojnim izazovima, učenici iz ovih zajednica pokazali su optimizam, vjerujući da bi poboljšali svoje obrazovne ishode ukoliko bi imali više vremena i podrške, kao i za njih prilagođene materijale.

Učenici s posebnim obrazovnim potrebama takođe su izrazili nezadovoljstvo tradicionalnim pristupima.

Navode da se lekcije rijetko prilagođavaju njihovim individualnim potrebama, a kako prelaze iz osnovnog u srednje obrazovanje, nastava postaje sve manje interaktivna.

Smatraju da je kurikulum previše zahtjevan i da nastavnici/e ne posvećuju dovoljno pažnje njihovim specifičnim potrebama.

Posebno se ističe situacija učenika/ca s autizmom, kojima je, prema njihovim riječima, potrebna najveća podrška, prvenstveno kroz interaktivne i kreativne metode u učionici, kojih, nažalost, ima vrlo malo.

Kako se navodi u Strategiji reforme obrazovanja 2025–2035, ovaj proces konsultacija s učenicima, nastavnicima, vaspitačima i roditeljima, rezultirao je nizom preporuka od ključnog značaja za unapređenje obrazovnog sistema.

Došlo se do zaključka da je kvalitet odnosa između učenika i nastavnika ključan za stvaranje pozitivnog okruženja za učenje, uzajamno poštovanje i uspostavljanje povjerenja.

Preporučuje se uvođenje programa obuke za nastavnike usmjerenih na razvoj emocionalnih kompetencija i bolju percepciju emocionalnih, socijalnih i razvojnih potreba učenika. Zatim, preporučuje se organizacija obaveznih programa profesionalnog usavršavanja iz oblasti međuljudskih vještina, komunikacije, socijalne interakcije i razvoja djece i mladih, u skladu sa različitim uzrastima.

„Redovna obuka o tehnikama nenasilne komunikacije, prevenciji sukoba i pružanju emocionalne podrške učenicima može značajno doprinijeti unapređenju odnosa u školama“, istaknuto je u Strategiji.

Preporučuje se uspostavljanje sistema kojim bi se osiguralo da u nastavničku profesiju ulaze najkvalitetniji kandidati, uz proces selekcije koji uključuje procjenu nastavnog potencijala i kontinuiranu evaluaciju tokom karijere. Praćenje rada nastavnika trebalo bi da uključuje objektivne indikatore, poput rezultata učenika na eksternim i međunarodnim testiranjima (npr. PISA), kao i kvalitativne procjene na osnovu anketa učenika, roditelja i kolega.

Uvođenje ključnih indikatora učinka (KPI) moglo bi dodatno podstaći profesionalni razvoj i povećati odgovornost u cilju unapređenja kvaliteta nastave.

Kurikulumi moraju biti usklađeni s potrebama učenika i principima razvojne psihologije.

Preporučuje se formiranje interdisciplinarnih radnih grupa koje bi činili vaspitači, nastavnici, psiholozi i stručnjaci za predmetne oblasti.

Ovi timovi treba da prođu obuke iz oblasti razvojne psihologije i pedagoških inovacija kako bi se osiguralo da sadržaji i metode budu prilagođeni uzrastu i interesovanjima učenika.

Preporučuje se povećanje autonomije škola u pogledu organizacije nastave i odlučivanja o metodama rada, kako bi se nastavni proces mogao fleksibilnije prilagoditi specifičnim potrebama učenika i lokalnih zajednica.

Ovaj model zahtijeva jasno definisan i transparentan sistem kontrole kvaliteta koji bi uključivao redovne inspekcije, akreditacije i eksterne evaluacije, zaključuje se u Strategiji za reformu obrazovanja (2025 – 2035).

Podijelite članak
guest
0 Komentara
Najstariji
Najnoviji Popularni
čitanjem skaj poruka nastavljeno suđenje navodnoj kriminalnoj grupi ZORANA LAZOVIĆA

“Reci ti Saši da ćemo sve uradit’ samo da ovog Jovicu svežemo”

Stariji Lazović je optužen da je formirao kriminalnu grupu čiji članovi su, tvrdi specijalni tužilac Miloš Šoškić, postali penzionisani glavni...
12:28
završen oglas sudskog savjeta

Devetoro sudija bi da napusti Osnovni i pređe u Viši sud

Da li će i ko od njih biti izabran za nove sudije Višeg suda u Podgorici odlučiće Sudski savjet na...
11:44
nastavljeno saslušanje bivšeg predsjednika Odbora direktora nekadašnje državne kompanije

AFERA Telekom – Martinović: Skrinšot s portala dali kao ključni dokaz protiv Obradovića; Ćirović: Autentičnost će utvrditi vještak

"Zaštitnica za imovinsko-pravne odnose taj mejl nije dostavila u izvornom elektronskom obliku, već kao snimak ekrana sa jedne medijske platforme",...
13:45
usvojena žalba specijalnog državnog tužilaštva

Apelacioni sud oborio rješenje troje kolega: Biznismenu Mijajloviću, ipak, sude za pomaganje bivšoj vlasti DPS-a

Optužnicom su obuhvaćeni i bivši šef Kontraobavještajne službe Agencije za nacionalnu bezbjednost i funkcioner Uprave policije Drago Spičanović, nekadašnji načelnik...
13:33