Kako su kazali, to je jedan od glavnih zaključaka analize koju je UZOR sproveo u okviru projekta „(Ne)željene u javnom prostoru“, a koja potvrđuje da problem niske političke participacije mladih žena u Crnoj Gori nije pitanje nezainteresovanosti, već pitanje cijene koju taj angažman nosi.

“Analiza UZOR-a pokazuje da mlade žene prate društvene i političke teme, promišljaju o socijalnoj pravdi, ljudskim pravima i javnim politikama, ali formalnu politiku doživljavaju kao zatvoren, konfliktan i hijerarhijski ustrojen prostor u kojem je njihov integritet stalno pod znakom pitanja”, navodi se u saopštenju.

Kako ističu, između interesovanja i angažmana stoji racionalna procjena rizika – a taj rizik je, prema njihovim riječima, nesrazmjerno veći za žene.

Nalazi istraživanja ukazuju na duboko ukorijenjene obrasce medijskog predstavljanja koji oblikuju političku stvarnost.

Kako dodaju, žene u politici dominantno se percipiraju kroz prizmu kontroverzi, ličnih napada i negativne pažnje, dok se njihov program, znanje i rezultati rada stavljaju u drugi plan.

“Takvo kadriranje ne samo da reprodukuje rodne stereotipe, već šalje snažnu poruku o tome ko je „prirodni“ nosilac političkog autoriteta, a ko mora da dokazuje sopstvenu kompetenciju pod reflektorima javnosti”, navode iz UZOR-a.

Takođe, prema njihovim riječima, digitalni prostor dodatno podgrijava atmosferu u kojoj onlajn nasilje, govor mržnje i nepristojni komentari nijesu sporadične pojave, već svakodnevna realnost koju mlade žene jasno detektuju – pa strah od javnog linča i trajne stigmatizacije dovodi do samocenzure.

“Sve ovo dovodi do gubitka ženskih glasova u javnom prostoru, koji se dešava tiho, bez formalnih zabrana, ali sa dugoročnim posljedicama po demokratski razvoj društva. Analiza pokazuje i da su pozitivni primjeri žena u politici rijetki i fragmentisani, percipirani kao izuzeci, a ne kao rezultat sistemske podrške i ravnopravnih uslova”, kazali su.

Ovi nalazi, kako se ističe, jasno ukazuju da povećanje političke participacije mladih žena ne može biti svedeno na formalne mehanizme, kvote ili deklarativnu podršku rodnoj ravnopravnosti.

Iz UZOR-a ocjenjuju da su potrebne suštinske promjene u medijskim praksama, odgovornije izvještavanje, efikasniji mehanizmi zaštite od onlajn nasilja i sistemska podrška ženama koje ulaze u javni prostor. Demokratija, ističu, ne može biti potpuna dok značajan dio društva procjenjuje da je cijena javnog angažmana previsoka.

“Ova analiza izrađena je u sklopu projekta „(Ne)željene u javnom prostoru“, uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava. Za sadržaj izvještaja, sprovođenje aktivnosti i sve eventualne posljedice koje mogu nastati isključivo je odgovoran realizator projekta (UZOR). Stavovi iznijeti u izvještaju ne odražavaju nužno stavove Ministarstva”, zaključili su.