Kako je kazala, ovakva slika ne samo da narušava realnost, već i oblikuje budućnost u kojoj se ženama i dalje poručuje da politika nije prostor namijenjen njima. Pored kvantitativne nevidljivosti, zabrinjava i način na koji se žene prikazuju: samo u polovini medijskih priloga one su predstavljene kao aktivne učesnice političkih procesa, dok se u ostalim slučajevima pojavljuju tek usputno, bez naglašene uloge ili autoriteta.
“Analiza dodatno potvrđuje da su žene gotovo nevidljive u ulozi ekspertkinja. Samo četiri odsto političkih članaka uključuje stručno mišljenje ili komentar žena, što ukazuje na duboko ukorijenjene barijere njihovoj profesionalnoj legitimaciji i javnom prepoznavanju. Slično tome, komunikacija političkih partija na društvenim mrežama ne doprinosi promjeni ove slike: žene su uključene u svega 31 odstoInstagram objava, a još rjeđe prikazane su kao aktivne akterke, što dodatno stvara percepciju politike kao sfere u kojoj dominiraju muškarci”, navodi Nikolić.
Prema njenim riječima, intervjui sa mladim ženama iz cijele Crne Gore otkrivaju šta ovakvo medijsko okruženje znači u stvarnom životu: većina njih vjeruje u sopstvene sposobnosti, ali ne vjeruje da bi javnost vjerovala njima. Strah od seksističkih napada, ismijavanja, dvostrukih standarda i narušavanja privatnosti, kod žena, gotovo uvijek nadjača želju da doprinesu društvenim promjenama.
“Nalazi analize jasno ukazuju na potrebu za unapređenjem medijskih praksi, prvenstveno kroz povećanje vidljivosti žena u političkim vijestima i predstavljanja žena u aktivnim i autoritativnim ulogama. Od izuzetne važnosti je veće uključivanje ekspertkinja u političke teme, kao i odgovorno moderiranje seksističkih sadržaja i komentara u online prostoru”, dodaje Nikolić.
Takođe, itiče, političke partije, kao ključni akteri javnog života, imaju obavezu da aktivnije promovišu svoje članice i doprinose kreiranju rodno osjetljivog i inkluzivnog političkog okruženja. Paralelno s tim, neophodno je razvijati politike usmjerene na smanjenje rodnih stereotipa i na podsticanje većeg političkog angažmana mladih žena.
“Uzimajući u obzir navedeno, UZOR poziva sve društvene aktere — institucije, medije, političke subjekte i organizacije civilnog društva — da zajednički rade na stvaranju uslova u kojima žene mogu ravnopravno učestvovati u političkom životu”, smatra Nikolić.
Ova analiza je, zaključuje ona, izrađena u sklopu projekta „(Ne)željene u javnom prostoru“, uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.











