Tvrdi da u Pljevljima svi narodi uživaju jednaka prava i slobodu da izraze svoj identitet bez straha i podjela.

Poručuje da različiti politički stavovi nisu sukob, već demokratska stvarnost, i da politika mora počivati na činjenicama, a ne na politikanstvu. Tvrdi i da nema sukoba sa predsjednikom Opštinskog odbora Milanom Lekićem, već samo različito gledaju na određene političke teme.

Na pitanje kakvi su odnosi u koaliciji i da li postoje pukotine unutar lokalne vlasti Vraneš je kazao da lokalna vlast funkcioniše dobro i da se to vidi po rezultatima.

“Postoje različita politička shvatanja po nekim pitanjima, ali mislim da ona više dolaze iz centrala pojedinih stranaka”, rekao je.

Kako vidite odgovornost predsjednika opštine u održavanju političke stabilnosti?

Funkcija predsjednika opštine zahtijeva da radi u interesu svih građana, a ne bilo koje političke stranke. Kontrolni mehanizam rada izvršne vlasti je Skupština. Svi smo svjesni da su neki političari bavljenje politikom doživjeli kao trgovinu a kao mehanizam disciplinovanja izvršne vlasti politički uticaj partije. Međutim, kada se činjenice iznesu pred lice javnosti, sve nađe svoje pravo mjesto.

Kakav je Vaš odnos sa predsjednikom OO Nove Milanom Lekićem i da li postoji otvoreni politički sukob?

Nemam nikakav lični sukob sa gospodinom Milanom Lekićem, on je moj prijatelj. Tačno je da imamo različite stavove po nekim političkim pitanjima, ali to ne znači da smo u sukobu. Gospodin Lekić je dao nemjerljiv doprinos Pljevljima još kada je prvi put izabran za direktora Vodovoda prije 23 godine, zatim izvršnog direktora Rudnika uglja, predsjednika Odbora direktora RU, pa i sada djelovanjem kao penzionera, aktivnog u državnom parlamentu.

Često Vas kritikuju da favorizujete srpski narod na uštrb drugih nacionalnih zajednica. Kako odgovarate na te optužbe?

U Pljevljima svi narodi uživaju jednaka prava i zato stalno napominjem da su Pljevlja najslobodniji grad u Crnoj Gori. Upravo ti koji me kritikuju da favorizujem srpski narod nikako da se naviknu na činjenicu da su i Srbi konačno postali ravnopravni sa svim narodima, bar u Pljevljima i da je sloboda došla nakon trodecenijske diskriminacije srpskog naroda od strane režima Mila Đukanovića.

Da li smatrate da su Vaše poruke uvijek bile u funkciji smirivanja tenzija ili ste ponekad svjesno ulazili u političke konflikte?

Ako neko doživljava tenziju kada iznesem neku nepobitnu činjenicu, logično je da odgovori činjenicom, a ne da se brani pojmom tenzija. Uostalom, u korijenu neke tenzije je strah! A ako iznosi istinitu činjenicu, zašto onda ima strah i trpi tenziju. Kao narod smo decenijama živjeli u ambijentu da se dosta toga moralo šaputati, a sada kada neko javno izgovori to što se šaputalo, mnogi su pod “tenzijom”.

U svojim izjavama često naglašavate veze Pljevalja sa Srbijom, dok kritičari upozoravaju da se time relativizuje pripadnost Pljevalja Crnoj Gori. Kako kao predsjednik opštine usklađujete lična politička uvjerenja sa ustavnom obavezom da ravnopravno predstavljate sve građane i poštujete državni okvir Crne Gore?

Pljevlja pripadaju Crnoj Gori i to niko ne dovodi u pitanje. Ali to ne smije da bude prepreka da 66 odsto građana Pljevalja koji se izjašnjavaju kao Srbi ne izražava svoja nacionalna osjećanja. To očigledno nekima u Crnoj Gori smeta. U Crnoj Gori, nažalost, postoje i dalje one “babe smutljivice” iz “Gorskog vijenca” koje zavađaju plemena i šire nepostojeći strah.

Da li smatrate da lokalni funkcioner treba da se suzdrži od državnih i identitetskih poruka koje mogu dijeliti javnost?

Mi smo najveće identitetske podjele imali upravo u decenijama komunističke vlasti kada se o identitetskim pitanjima moralo ćutati ili u najboljem slučaju šaputati. Identitetska pitanja treba da sabiraju, a ne da dijele, a to ćemo shvatiti tek kada kao narod doživimo duhovnu obnovu i spoznamo da je u srži svega čovjek.

Identitetska pitanja treba da budu ispred komunalnih problema

U javnosti se stiče utisak da se identitetska pitanja stavljaju ispred komunalnih i životnih problema građana, kako to komentarišete?

Identitetska pitanja i treba da budu ispred komunalnih. Samo nesrećni narodi guraju identitet pod tepih. Zar mislite da je jednom Francuzu važnije pitanje spalionice za komunalni otpad od “Marseljeze”, biografije Napoleona ili djela Viktora Igoa. Ako hoćemo da stupimo u porodicu evropskih naroda, mi moramo da znamo ko smo, čiji smo, šta hoćemo a šta nećemo. Evropski narodi su svoja identitetetska pitanja davno riješili, stvorili su dobar temelj, ponosni su na svoju naciju i sada se bave ekonomijom i prosperitetom.

Mi smo stari evropski narod, a ne neka bezlična masa. Varaju se oni koji misle da će ekonomski preporod donijeti duhovni preporod. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod će doći kao posljedica duhovnog preporoda. Ako u Belgiji jedan Francuz pjeva “Marseljezu” to je normalno, a ako u Crnoj Gori jedan Srbin pjeva “Bože pravde” mnogi ga proglašavaju smrtnim neprijateljem Crne Gore. To nisu evropske vrijednosti. Građanima treba jemčiti slobodu, jednakost i vladavinu prava i svima će nam biti bolje.

Pljevlja se i dalje suočavaju sa ozbiljnim zagađenjem vazduha, šta je urađeno i da li država dovoljno pomaže ili su građani prepušteni sami sebi?

Opština kroz niz mjera subvencija pokušava da utiče na smanjenje zagađenja, subvencije za pelet, termo-fasade, klima-uređaje i stolariju, kao i kroz poseban aranžman sa Eko fondom. To je dalo rezultate. Preko 1.200 domaćinstava u gradu prestalo je da koristi ugalj. Država je konačno shvatila da mora ulagati u Pljevlja, ako ne misli da grad doživi sudbinu naselja Gradac. Ulaganje u toplifikaciju je za pohvalu, ali realizacija je neopravdano spora i izražavam bojazan da li će se projekat dovesti do kraja.

Kako komentarišete ocjene da se ekološke teme koriste u političke svrhe, ali da nema konkretnih rezultata?

Prvi put lokalna vlast je digla glas protiv zagađenja i to je mnoge iznenadilo. Najgora politička poruka bila je višedecenijsko ćutanje na enormno zagađenje i trovanje građana. Sada su se stvari promijenile i treba da iznosimo argumente o ekološkoj situaciji bez politikanstva.

Koje konkretne mjere lokalna uprava planira da uvede ili već sprovodi kako bi podstakla rađanje, zadržala mlade porodice i zaustavila negativne demografske trendove?

Za posljednjih 20 godina Pljevlja su izgubila jednu trećinu stanovništva, odnosno 12.000 ljudi. Glavni uzroci su zagađenje i nedostatak posla. Sada će trebati dosta vremena da se to ispravi. Opština u set mjera ulaže oko 2.200.000 eura. Dječiji dodaci, podrška trudnicama i porodiljama, subvencije za stambene kredite mladim bračnim parovima i naknade za mlade parove na selu samo su dio mjera za zaustavljanje negativnih demogratskih trendova. Mjere su dale rezultate i prvi put u posljednjih 20 godina broj upisanih prvačića bio je veći nego prethodne godine, ovog puta za 17. To je dobar znak.