ASK upozorava da široka diskreciona ovlašćenja, koncentracija odlučivanja i nedovoljno snažni mehanizmi spoljne kontrole mogu otvoriti prostor za politički uticaj, arbitrarnost i zloupotrebe, zbog čega preporučuje jačanje nezavisnog nadzora, veću transparentnost i preciznije normiranje spornih odredbi.

Proširuju se operativna ovlašćenja ANB

U mišljenju koje je Agencija donijela po službenoj dužnosti, a koje je objavljeno na sajtu, navodi se da zakon proširuje operativna ovlašćenja ANB-a, dok istovremeno ne jača nezavisne mehanizme spoljne kontrole, što može otvoriti prostor za zloupotrebe, politički uticaj i smanjenu transparentnost rada službe.

ASK je ocijenila da novi Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost predstavlja značajno proširenje operativnih ovlašćenja Agencije, posebno u dijelu primjene tajnih metoda rada, uključujući korišćenje lažnih identiteta i službenih isprava, osnivanje fiktivnih firmi, prikrivanje vlasništva i prikriveno korišćenje imovine i usluga fizičkih i pravnih lica.

U mišljenju se navodi da je opravdana primjedba dijela civilnog sektora da zakon predstavlja „korak unazad“ u pogledu sudske kontrole rada ANB-a, budući da se paralelno sa širenjem tajnih ovlašćenja ne uvode snažniji i nezavisniji mehanizmi nadzora.

“Umjesto jačanja spoljnog nadzora, zakon predviđa da pravila sprovođenja ovih mjera donosi direktor ANB-a uz saglasnost Vlade, čime kontrola ostaje unutar okvira izvršne vlasti”, navodi se u dokumentu ASK-a.

Posebno problematičnim ocijenjena su zakonska rješenja koja omogućavaju široku diskreciju pri odobravanju mjera tajnog nadzora, zasnovanu na formulacijama poput “osnova sumnje” i “ugrožene nacionalne bezbjednosti”, koje nijesu dovoljno precizno definisane.

ASK upozorava da takva formulacija ostavlja značajan prostor za subjektivno tumačenje i neujednačenu praksu, što može dovesti do zloupotreba ovlašćenja u oblasti koja već podrazumijeva ograničenu transparentnost i ozbiljno zadiranje u prava i slobode građana.

U dokumentu se dodatno konstatuje da koncentracija odlučivanja u rukama jednog nosioca funkcije povećava rizik od političkog pritiska, neformalnih uticaja i selektivnog postupanja.

Agencija je analizirala i mehanizme zaštite građana u slučaju eventualnih povreda prava tokom rada ANB-a. U tom dijelu upozorava se da činjenica da direktor odlučuje o pritužbama na rad sopstvenih službenika otvara prostor za institucionalnu pristrasnost i “zaštitu sistema”, odnosno za minimiziranje nepravilnosti radi očuvanja integriteta institucije.

Iako zakon predviđa mogućnost obraćanja specijalnom kontroloru za nacionalnu bezbjednost, ASK ocjenjuje da efikasnost tog mehanizma zavisi od njegove stvarne nezavisnosti, resursne osposobljenosti i pristupa informacijama koje dominantno kontroliše sama Agencija.

Kao dodatni institucionalni rizik, ASK navodi i činjenicu da zakon ne ograničava broj mandata direktora ANB-a, što može dovesti do dugoročne koncentracije moći u jednoj funkciji.

“Takvo rješenje odstupa od preporuka GRECO-a i Venecijanske komisije koje insistiraju na jasnim ograničenjima trajanja mandata u osjetljivim bezbjednosnim i antikorupcijskim institucijama”, navodi se u mišljenju ASK-a.

Značajne primjedbe odnose se i na zapošljavanje u ANB-u. Zakon omogućava zasnivanje radnog odnosa bez javnog konkursa, pri čemu direktor samostalno odlučuje o zapošljavanju, dok se radna mjesta izuzeta od javnog oglašavanja određuju internim aktima. ASK upozorava da takav model nosi visok rizik od nepotizma, političkog uticaja i zapošljavanja po ličnim i lojalnim vezama, umjesto po stručnim i objektivnim kriterijumima.

Posebno oštro kritikovan je i član zakona kojim se ANB praktično izuzima iz sistema javnih nabavki, uključujući i nabavke koje nijesu bezbjednosnog karaktera.

Prema ocjeni ASK-a, uklanjanje ključnih mehanizama kontrole, poput konkurencije među ponuđačima, javnosti postupka i mogućnosti revizije odluka, značajno povećava rizik od favorizovanja dobavljača, namještanja ugovora i netransparentnog trošenja javnog novca.

Agencija je preporučila preciznije definisanje kriterijuma za odobravanje mjera tajnog nadzora, jačanje nezavisnosti specijalnog kontrolora, ograničavanje broja mandata direktora ANB-a, uvođenje javnog oglašavanja kao osnovnog principa zapošljavanja i uspostavljanje snažnijih kontrolnih mehanizama u oblasti javnih nabavki.

U zaključku mišljenja navodi se da je cilj eventualnih izmjena zakona uspostavljanje uravnoteženog odnosa između efikasne zaštite nacionalne bezbjednosti i dosljedne primjene principa vladavine prava, institucionalne odgovornosti i prevencije zloupotreba javnih ovlašćenja.

Ozbiljni i koruptivni rizici

Gotovo slične zamjerke ASK iznosi u mišljenju na Zakon o unutrašnjim poslovima. Kako ocijenjuju, pojedina rješenja nose ozbiljne koruptivne i institucionalne rizike, posebno u oblastima imenovanja, odlučivanja po pritužbama, bezbjednosnih provjera, zapošljavanja i javnih nabavki.

Agencija upozorava da ministar unutrašnjih poslova ima prevelika diskreciona ovlašćenja u imenovanju članova Etičkog odbora, komisija za bezbjednosne provjere i odlučivanju po pritužbama građana, što može otvoriti prostor za politički uticaj i arbitrarnost u odlučivanju.

“Iako član 127 taksativno nabraja bezbjednosne smetnje, završna formulacija kojom se predviđa da ‘postoje druge okolnosti koje lice čine nedostojnim za rad u policijskom zvanju’ ostaje nedovoljno precizna. Takva otvorena norma omogućava široko diskreciono tumačenje, što može dovesti do neujednačene i subjektivne primjene u postupku bezbjednosnih provjera. U tom kontekstu, postoji rizik da se kandidati favorizuju ili eliminišu na osnovu ličnih, političkih ili drugih neformalnih kriterijuma, umjesto isključivo na osnovu objektivno utvrđenih uslova”, piše u mišljenju ASK-a.

Preporučuje se izmjena člana 128 Zakona o unutrašnjim poslovima u pravcu jačanja nezavisnosti i objektivnosti Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji, kroz smanjenje koncentracije ovlašćenja ministra u postupku njenog formiranja i imenovanja članova.

“Potrebno je uvesti jasne, mjerljive i unaprijed propisane kriterijume za izbor članova Komisije, kao i razmotriti uključivanje nezavisnih i eksternih predstavnika radi smanjenja institucionalne zavisnosti i konflikta interesa. Preporučuje se iunapređenje transparentnosti postupka i obezbjeđivanje prava kandidata na obrazloženu odluku, u cilju jačanja pravne sigurnosti i djelotvorne pravne zaštite u skladu sa standardima GRECO”, navodi ASK.

Agencija problematizuje i sistem tajnog ali i video nadzora u oba zakona. U mišljenjima se navodi da nijesu dovoljno precizno uređeni mehanizmi kontrole, čuvanja i uništavanja prikupljenih podataka i snimaka, kao ni odgovornost za eventualne zloupotrebe. Agencija upozorava da odsustvo jasnih sankcija i preciznih procedura može dovesti do neovlašćenog zadržavanja podataka, selektivne upotrebe i povrede prava građana.

Posebnu pažnju ASK posvećuje odredbama o audio-vizuelnom snimanju policijskih postupanja i sistemu video nadzora javnih površina. U mišljenju se navodi da zakon ne predviđa jasne sankcije niti precizne mehanizme kontrole u slučaju neuništavanja snimaka i podataka u zakonom propisanim rokovima. Upozoravaju da takve norme mogu dovesti do neovlašćenog zadržavanja podataka, selektivne upotrebe i zloupotreba, zbog čega traži preciznije definisanje odgovornosti i uvođenje jačih kontrolnih mehanizama.

Kritike ASK-a odnose se i na koncentraciju moći u rukama rukovodilaca bezbjednosnog sektora. U slučaju ANB-a, Agencija upozorava da zakon ne ograničava broj mandata direktora službe, što može dovesti do dugoročne koncentracije funkcije i odstupanja od preporuka GRECO-a i Venecijanske komisije.

U policijskom sistemu, ASK problematizuje dominantnu ulogu ministra u gotovo svim fazama zapošljavanja, bezbjednosnih provjera i disciplinskih postupaka.

ASK problematizuje i član 214a zakona, upozoravajući da bi njegova primjena mogla biti u suprotnosti sa Ustavom posebno u dijelu zabrane retroaktivne primjene nepovoljnijih propisa.

“Odredbe treba detaljno preispitati u kontekstu usklađenosti sa važećim pozitivnopravnim zakonodavstvom i Ustavom Crne Gore , imajući u vidu da član 34 Ustava propisuje da se krivična i druga kažnjiva djela utvrđuju, a kazne za njih izriču prema zakonu ili propisu koji je važio u vrijeme izvršenja djela, osim ukoliko je primjena novog zakona ili propisa povoljnija za počinioca”, navodi se u dokumentu.

Agencija navodi da postoji rizik od neujednačenog i selektivnog odlučivanja u disciplinskim postupcima protiv policijskih službenika.

Agencija problematizuje i posebne procedure zapošljavanja bez javnog oglasa i kadrovskog plana, upozoravajući da takva rješenja povećavaju mogućnost političkog uticaja i korupcije. Preporučuje se uvođenje jasnih i mjerljivih kriterijuma za izbor kandidata, obavezno obrazlaganje odluka i snažniji spoljni nadzor nad postupcima zapošljavanja.

Kitikuje se i postojeći sistem ocjenjivanja rada policijskih službenika, oba mišljenja posebno apostrofiraju rizike u oblasti javnih nabavki i trošenja javnog novca…