Ona je inicijativu predala parlamentu simbolično na Dan žena, osmog marta.
Kako je definisano izmjenama i dopunama zakona, pravo na naknadu zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad imaju osiguranice kod kojih je dijagnostikovana sekundarna dismenoreja. Osiguranicama se priznaje pravo na menstrualno odsustvo u trajanju do dva dana mjesečno, kao posebno stanje privremene spriječenosti za rad.
Privremenu spriječenost za rad zbog sekundarne dismenoreje utvrđuje ljekar specijalista. Osiguranice su dužne da ljekarsko uvjerenje obnavljaju najkasnije do 31. decembra tekuće godine i dostave ga poslodavcu do 30. januara naredne godine.
Kako je Pejović navela u obrazloženju inicijative, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju ima za cilj adekvatno regulisanje dijagnostikovanih patoloških stanja sekundarne dismenoreje. čime se eliminišu sve vrste predrasuda na radnom mjestu i uspostavlja ravnoteža između zdravlja i profesionalnih obaveza žena.
„Sekundama dismenoreja podrazumijeva stanje praćeno bolnim simptomima uzrokovanim prethodno dijagnostikovanom ginekološkom patologijom. Posebnim stanjem privremene spriječenosti za rad će se smatrati bolovanje na kojem se može naći žena usljed sekundarne dismenoreje povezane sa patološkim stanjima poput endometrioze, mioma, upale jajnika, endometrijalnih polipa, policističnih jajnika ili simptomima kao što su dispareunija, disurija, neplodnost ili krvarenje obilnije od normalnog“, precizirala je Pejović.
Pejović naglašava da uvođenje ove mjere ima i širi društveno- zdravstveni značaj. budući da redovni ginekološki pregledi, koji su ključni za ostvarivanje prava iz ovog predloga zakona, omogućavaju pravovremeno prepoznavanje i liječenje ne samo sekundarne dismenoreje, već i drugih ozbiljnih ginekoloških oboljenja.
„Posebno zabrinjavajući podaci ukazuju da rak grlića materice predstavlja jedan od vodećih uzroka obolijevanja i smrtnosti među ženama u Cmoj Gori, uprkos činjenici da je riječ o visoko preventabilnoj bolesti. Prema podacima Instituta za javno zdravlje, Crna Gora se nalazi na šestom mjestu u Evropi po smrtnosti od ovog maligniteta. Nedovoljna svijest o važnosti redovnih pregleda i nizak obuhvat žena skrining programima dovode do kasnog otkrivanja bolesti. Tokom 2023. godine Onkološkom konzilijumu Kliničkog centra Crne Gore prikazane su 93 novooboljele pacijentkinje, pri čemu je kod 61 odsto njih bolest otkrivena u inoperabilnoj tazi, što značajno umanjuje šanse za uspješno liječenje“, navedeno je u obrazloženju izmjena i dopuna zakona.
Pejović napominje da Predlog zakona može imati dodatni pozitivan efekat podstičući veći broj žena na redovne ginekološke preglede. čime se ne samo poboljšava tretman sekundarne dismenoreje, već se povećava i vjerovatnoća ranog otkrivanja ozbiljnih bolesti, uključujući rak grlića materice.
„Shodno tome, predložena mjera doprinosi unapređenju reproduktivnog zdravlja žena i jačanju preventivne zdravstvene zaštite u Crnoj Gori“, zaključuje se u obrazloženju inicijative.
