Prošle nedelje u Srbiji je boravila visoka delegacija Ruske Federacije, koju su predvodili akademici Aleksandar Gincburg, direktor Instituta “Gamaleja”, i Andrej Kaprin, glavni onkolog Rusije i direktor najvećeg onkološkog centra “Gercen”. Delegaciju su činili i predstavnici Ministarstva zdravlja i Ruskog fonda za direktne investicije, a na kraju posjete ih je primio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Vakcina protiv onkoloških bolesti razvijana je godinama u Rusiji i prošla je sve faze ispitivanja na životinjama, gdje je, kako ističe Popović, postignut stoptocentni uspjeh.
Očekuje se da će u narednim nedeljama Ministarstvo zdravlja Rusije odobriti njenu primjenu na pacijentima.
Personalizovana terapija uz veštačku inteligenciju
Vakcina je za sada namijenjena liječenju melanoma i pojedinih vrsta raka pluća, ali je u razvoju više varijanti za druge oblike raka. Riječ je o personalizovanoj terapiji koja se pravi pojedinačno za svakog pacijenta, na osnovu njegovog genetskog profila.
“Uzima se genetski materijal pacijenta i spaja sa tkivom u kojem se razvio tumor. Pomoću najnovijih matematičkih modela i vještačke inteligencije u roku od samo sedam dana dobija se vakcina namijenjena baš tom pacijentu”, objasnio je Popović.
Prema riječima akademika Gincburga i Kaprina, vakcina je pokazala izuzetne rezultate čak i kod pacijenata u uznapredovalim stadijumima bolesti, uključujući i metastaze.
“Ranije su ovakvi procesi trajali i po šest mjeseci, a sada, zahvaljujući novim tehnologijama, od dijagnostike do dobijanja vakcine prođe svega nekoliko nedelja”, dodao je Popović.
Srbija u planu za 2026. godinu
Po dogovoru predsjednika Vladimira Putina i Aleksandra Vučića, Srbija će biti među prvim zemljama koje će se uključiti u primjenu ove terapije.
“Planirano je da naši pacijenti već naredne godine mogu dobijati ovu vakcinu, odmah posle ruskih pacijenata”, rekao je Popović.
Formirana je radna grupa koja će pripremiti infrastrukturu i medicinsko osoblje, a do kraja godine delegacija srpskih stručnjaka iz medicine, mikrobiologije i Instituta “Torlak” boraviće u Moskvi. Tamo će se upoznati sa cjelokupnim procesom – od uzimanja genetskog profila do proizvodnje personalizovane vakcine.
“Želja nam je da se najveći dio dijagnostike radi u Srbiji, a sama vakcina da stiže iz Rusije hladnim transportom, kao što je bilo u vrijeme pandemije kovida”, naveo je Popović, dodajući da bi do kraja 2026. godine vakcina mogla da se proizvodi i u Srbiji, u Institutu “Torlak”.
Saradnja sa Belorusijom u oblasti transplantacije
Pored najave primene vakcine, Popović je podsjetio da je već omogućeno liječenje srpskih pacijenata u Bjelorusiji kojima je potrebna transplantacija.
“Bjeloruski centar za transplantaciju u Minsku, kojim rukovodi doktor Oleg Rum, jedan je od vodećih u svijetu. Tamo su već obavljene tri transplantacije srca, četiri jetre i jedna bubrega za naše pacijente, sve u potpunosti finansirano iz sredstava Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje”, istakao je Popović.
On je naglasio da je fond višestruko uvećan kako bi više građana Srbije moglo da dobije liječenje inostranstvu.
Nova poglavlja saradnje sa državama Centralne Azije
Na kraju, Popović je najavio i otvaranje novog poglavlja u saradnji Srbije sa državama Centralne Azije, posebno sa Uzbekistanom.
“To je zemlja sa više od 40 miliona stanovnika, od kojih je 60 odsto mlađih od 30 godina, sa ogromnim potencijalom u novim tehnologijama. Sa Uzbekistanom nas vežu odlični politički odnosi – nisu priznali Kosovo i nisu glasali za rezoluciju o Srebrenici”, podsetio je ministar.
On je naveo da u toj regiji postoje velike mogućnosti za srpsku poljoprivredu, tekstilnu, građevinsku i IT industriju, i da je cilj obnoviti tradiciju srpskih građevinara koji su u prošlosti učestvovali u izgradnji nekih od najvažnijih objekata u Taškentu.
“Centralna Azija postaje mesto susreta svjetskih ekonomija, a Srbija na tom tržištu mora imati svoje mjesto”, zaključio je za RTS ministar Nenad Popović.


















