Zanimljivo je da pčele ne oprašuju samo cvijeće i voće koje vidimo u prirodi, već direktno utiču na oko trećinu hrane koju čovjek konzumira. Bez njihovog rada, mnoge kulture poput jabuka, trešanja, krastavaca, badema i mnogih drugih bile bi znatno manje dostupne ili bi u potpunosti nestale sa tržišta.
Jedna pčela tokom svog života proizvede tek jednu kašičicu meda, ali zajedno sa cijelim rojem može se ostvariti impresivna količina ovog prirodnog proizvoda. Da bi proizvele kilogram meda, pčele moraju da posjete milione cvjetova i pređu ogromne udaljenosti, što pokazuje koliko je njihov rad složen i organizovan.
Pčelinje zajednice funkcionišu po vrlo preciznom sistemu – svaka pčela ima svoju ulogu, od radilica do matice, a komunikacija se odvija kroz specifične pokrete poznate kao „pčelinji ples“, kojim jedne drugima pokazuju gdje se nalazi hrana.
U svijetu se sve češće govori o ugroženosti pčela, a Svjetski dan pčela ima za cilj da podsjeti na njihovu važnost i potrebu da se zaštite njihova staništa. Bez njih, ne bi bilo ravnoteže u prirodi kakvu danas poznajemo, pa se često kaže da su one mali insekti sa ogromnim značajem za život na Zemlji.
Ova godina za pčelare u Crnoj Gori donosi brojne izazove, ali i određeni optimizam. Promjenljive vremenske prilike, periodi kiše i naglih zahlađenja uticali su na razvoj pčelinjih društava i početak sezone, pa se postavlja pitanje kako će to na kraju odraziti na prinos i kvalitet meda.
“Sami početak baš i nije valjao zbog nestabilno vremena, međutim društva su fino izimila, pčele su odlično i zdrave su”, kazao je pčelar Veljko Đurović.
Klimatske promjene sve snažnije utiču na prirodu. Sve češće oscilacije u temperaturi, nagle promjene vremena i izmijenjeni obrasci cvjetanja biljaka otežavaju pčelama pronalazak hrane i normalan razvoj pčelinjih društava.
“Nekada su bila pojedina pravila, ili je esktremno toplo, ili je esktremno hladno i moramo da budemo uvijek spremni da reagujemo. Svaka godina je priča za sebe”, istakao je Đurović.
Interesovanje mladih za pčelarstvo dalje nije na nivou koji bi, prema mišljenju iskusnih pčelara, bio dovoljan za dugoročni razvoj ove djelatnosti. Iako pčelarstvo može biti i hobi i izvor prihoda, mladi se rijetko odlučuju za ovaj posao, pa se postavlja pitanje da li postoji dovoljno svijesti o njegovom značaju i potencijalu.
“Mladi pčelari ne pokazuju interesovanje za pčelarstvo, to je malo težak posao. Imamo sve manje i manje ljudi koji će da nastave ovaj posao”, istakao je Đurović.
Kvalitet meda u Crnoj Gori je na zavidnom nivou, ali se kao slabost i dalje ističe nedovoljna promocija na tržištu. S druge strane, industrijski proizveden med često se nudi po nižim cijenama, što dodatno otežava kupcima da prepoznaju razliku i izaberu domaći proizvod.
“Imajte povjerenja u pčelare. Kod sigurnog čovjeka ćete kupiti i siguran med. Naš med se lako prodaje, problem je proizvesti dovoljnu količinu”, dodao je Đurović.
Svjetski dan pčela prilika je da se podsjetimo koliko je njihov značaj veliki, ne samo za prirodu, već i za proizvodnju hrane i očuvanje biodiverziteta. Stručnjaci upozoravaju da je njihova zaštita zajednička odgovornost, jer od zdravih pčelinjih zajednica zavisi i zdravlje cijelog ekosistema.











