“Ovi podaci ukazuju da značajan broj građana i građanki koji izražavaju nezadovoljstvo radom tužilaštva ne dobija pravovremen i djelotvoran institucionalni odgovor, što podriva povjerenje u sistem i ukazuje na nedovoljnu efikasnost u postupanju po pritužbama. Zato se opravdano postavlja pitanje: da li pritužbe zaista služe kao mehanizam kontrole rada tužilaca ili se njihov domet svodi na puko evidentiranje nezadovoljstva bez stvarnih posljedica?”, pitaju oni.

Kako dodaju, neobična je i činjenica da su Tužilačkom savjetu tokom 2025. godine podnijeta svega četiri prijedloga za utvrđivanje disciplinske odgovornosti, od kojih su dva odbačena jer su podnijeta od neovlašćenih podnosilaca.

“Na nizak broj disciplinskih postupaka u pravosuđu upozorila je i Evropska komisija u Izvještaju za Crnu Goru za 2025. godinu, uz ocjenu da Sudski i Tužilački savjet moraju pokazati znatno veći stepen proaktivnosti. Kada se tome dodaju i ocjene Evropske komisije da postoje ozbiljni nedostaci u disciplinskim praksama ova dva savjeta, kao i da postupci često rezultiraju blagim sankcijama, postaje jasno da svega dva prijedloga od ovlašćenih podnosilaca na godišnjem nivou ne mogu predstavljati ozbiljan mehanizam odgovornosti unutar tužilačkog sistema. Da li je riječ o sistemu u kojem gotovo da nema profesionalnih propusta ili o zatvorenom krugu međusobne zaštite, na štetu pravde i građana i građanki?”, navode iz CGO.