Prema informacijama Politike, mitropolit Metodije će 4. septembra prvo biti saslušan u Osnovnom sudu u Beranama, u okviru postupka koji se vodi protiv Vujadina Dobrašinovića povodom postavljanja spomenika komandantu četničkog pokreta Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru kod Berana.
Odmah poslije tog saslušanja mitropolit će morati da se uputi u Centar bezbjednosti Berane, gdje će ga policijski službenici, postupajući po nalogu tužilaštva, saslušati povodom pomena generalu Ratku Mladiću, služenog 28. avgusta, na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u manastiru Piva.
Tako će jedan od najistaknutijih arhijereja Srpske pravoslavne crkve u istom danu biti predmet interesovanja i suda i policije zbog dva događaja koji se, svaki na svoj način, neposredno tiču istorijskog pamćenja srpskog naroda u Crnoj Gori.
Od spomenika u Gornjem Zaostru do suda
Prvi predmet vraća mitropolita Metodija na događaje u Gornjem Zaostru kod Berana, gdje je na privatnom imanju Vujadina Dobrašinovića bio postavljen spomenik Pavlu Đurišiću.
Slučaj je od samog početka izazvao snažnu reakciju državnih institucija, uključujući angažovanje policije i postupanje tužilaštva, a spomenik je ubrzo uklonjen sa mjesta na kojem je bio postavljen.
Metodije je u više navrata javno govorio o Đurišiću i odnosu vlasti prema spomeniku, naglašavajući da srpskom narodu niko ne može administrativnim ili policijskim merama odrediti koga će pamtiti kao dio sopstvene istorije.
Sada će zbog tog slučaja ponovo pred državne organe, ovog puta u beranski sud, u postupku koji se vodi protiv Dobrašinovića.
Međutim, tu se njegov dan pred crnogorskim institucijama ne završava.
Iz suda pravo u policiju zbog pomena generalu Mladiću
Po okončanju saslušanja pred sudom, mitropolit Metodije treba da se javi u Centar bezbjednosti Berane.
Razlog je njegova besjeda u manastiru Piva i pomen koji je na Veliku Gospojinu služen nedavno preminulom komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske generalu Ratku Mladiću.
Poslije Svete arhijerejske liturgije 28. avgusta u Pivskom manastiru služen je pomen generalu Mladiću, a Metodije je u besjedi govorio o njemu kao o čovjeku koji je, prema njegovim riječima, sve što je imao dao za slobodu svog naroda.
Mitropolit je tada rekao da je srpski narod u Mladiću prepoznao velikog Srbina i čovjeka dostojnog poštovanja, kao i osobine srpskih ratnika i vitezova, a poručio je i da ga je ovaj bijeli svijet sudio i osudio ne samo zbog njega lično već, kako je kazao, kako bi slomio ponos i zavetnu vertikalu srpskog naroda.
Upravo te riječi postale su povod za zahteve da reaguje tužilaštvo.
Nekoliko nevladinih organizacija podnijelo je potom krivičnu prijavu protiv mitropolita Metodija zbog sumnje da njegove izjave imaju elemente krivičnog djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, odnosno odredbe koja se odnosi na javno odobravanje, negiranje ili značajno umanjivanje težine genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.
U javno dostupnoj besjedi mitropolita, međutim, nema poziva na nasilje, prijetnje bilo kom narodu niti poziva na bilo kakvo protivpravno postupanje. Predmet institucionalnog interesovanja postale su njegove ocjene ličnosti generala Mladića i način na koji je govorio o njegovoj ulozi u novijoj srpskoj istoriji.
