Advokat Nikola Angelovski naveo je za Adria televiziju da se demokratsko društvo ne može graditi na skrivenoj prošlosti.

“Građani imaju pravo da znaju istinu o djelovanju državnih struktura, političkim progonima, nezakonitim praćenjima i zloupotrebama moći koje su obilježile određene periode naše istorije. Otvaranje tajnih dosijea nije čin osvete, već demokratske odgovornosti i to je način da se rasvijetle činjenice, zaštiti istorijska istina i vrati povjerenje građana u institucije države. Međutim, istina mora biti praćena pravdom, zato otvaranje dosijea ne smije postati instrument političkih obračuna, već proces zasnovan isključivo na zakonu, nezavisnoj kontroli i poštovanju ljudskih prava”.

Stručnjak za bezbjednost Aleksandar Đurović navodi da se u tim arhivama i dalje nalaze podaci koji utiču na političku scenu i blokiraju otkrivanje istine.

“Bez otvaranja tajnih dosijea ne možemo očekivati rasvjetljavanje političkih ubistava, jer u tim arhivama i dalje postoji materijal kojim se i sada utiče na političku scenu”, rekao je on.

Oni mogu dati konkretne operativne podatke, međutim, pitanje je sad, poslje tolikog protoka vremena, koliko se mogu koristiti u sudskim procesima.

“Ali sigurno je da mogu uputiti na pravi operativni trag, jer je služba detaljno vodila te evidencije. Vjerujte da služba i dan-danas vodi te evidencije, a kamoli u vremenu prije nas, kada je bila mnogo više operativna”.

Advokat Angelovski ističe da se pitanje tajnih dosijea u Crnoj Gori mora rješavati po uzoru na njemačko iskustvo, gdje je proces suočavanja sa prošlošću zasnovan na otvaranju arhiva.

“Crnogorsko iskustvo mora biti zasnovano na iskustvu Njemačke, koja je to uradila nakon otvaranja arhiva Štazija, gdje je pokazano da je pravna validnost tih dokumenata bila obezbijeđena kroz poseban zakonski okvir koji je uređivao pristup arhivama, postupak provjere autentičnosti dokumenata, kao i uslove njihove upotrebe u sudskim postupcima. Zato je i model, koji je u nekom narednom periodu prihvatljiv za Crnu Goru, isključivo zasnovan na ovim iskustvima koja su postojala u Njemačkoj, kao i u Češkoj”, dodao je Angelovski.

Dok javnost očekuje odgovore na pitanja koja decenijama ostaju bez epiloga, rasprava o tajnim dosijeima pokazuje da suočavanje sa prošlošću i dalje predstavlja jedan od najvećih izazova za crnogorske institucije.