Striković je kazao da rane projekcije sa berze ukazuju na mogućnost pada cijena goriva naredne sedmice, ali da je u ovom trenutku još rano i nerealno očekivati značajan, dvocifren pad cijene dizela u kratkom roku.

“Svakako da će potpisivanje primirja između Irana i SAD imati jak uticaj, i tada bismo mogli očekivati neki značajni pad cijena. Ipak, važno je naglasiti da do sada, kada su postojali uslovi za pad cijena na berzama, građani to često nisu osjetili u punom obimu. Razlog za to je upravo intervencija države kroz akcize, koje su u prethodnom periodu vraćane ili povećavane bez najave, čime se praktično neutralisao efekat pojeftinjenja. Od posljednjeg obračuna, akcize su vraćene na puni – tj. Zakonom o akcizama propisan nivo, i svako naredno pojeftinjenje na svjetskim berzama će biti preslikano i na maloprodajnom tržištu Crme Gore”, istakao je Striković.

Vlada se od aprila praktično igrala smanjivanja i dizanja akciza. Strikovića smo pitali kako ocjenjuje ponašanje Vlade koja je u više navrata mijenjala akcize bez najava i cijene objavljivala ponedjeljkom u 23 časa, sat prije stupanja na snagu novih cijena.

“Način na koji se Vlada odnosila prema pitanju akciza u prethodnom periodu nije bio dobar, prije svega sa aspekta transparentnosti i predvidivosti. Takva praksa nije bila u duhu standarda kojima težimo, posebno ako govorimo o evropskim pravilima i principima jednakosti i pravne sigurnosti. Ako je već donijeta odluka da se akcize smanje na određeni vremenski period, onda je bilo očekivano da se ta odluka dosljedno sprovede, kako bi građani i privreda mogli da osjete benefite tog smanjenja u skladu sa kretanjima na berzi. Međutim, u praksi smo imali situacije da se na telefonskim sjednicama, često pred ponoć, akcize vraćaju ili se umanjuje efekat prethodno donijetih mjera – bez najave i bez adekvatnog informisanja javnosti i većeg dijela privrede. Time se stvara dodatna nesigurnost i narušava povjerenje u sistem”, kazao je Striković.

Prema njegovim riječima, posebno je problematično što država, sa jedne strane, nije bila spremna da se odrekne dijela prihoda kroz akcize ni u periodu kada su cijene padale, dok, sa druge strane, već 24 godine imamo strogo fiksne marže za naftne kompanije, bez razumijevanja za makar minimalno usklađivanje sa rastom realnih troškova poslovanja.

“Takav pristup jasno ukazuje na neujednačene aršine i izostanak partnerskog odnosa prema privredi. Ono što je dodatno komplikovalo situaciju na tržištu jeste način na koji država interveniše kroz akcize i regulaciju. Takav pristup stvara neizvjesnost i za privredu i za građane. Umjesto predvidivog sistema, imamo odluke koje otežavaju planiranje i utiču na konačnu cijenu”, zaključio je Striković.

Sumnja da su neke kompanije imale insajderske informacije za akcize

Strikovića smo pitali i da li je tokom proteklog perioda bilo naftnih kompanija koje su imale informacije u vezi sa promjenom akciza, prije njihove zvanične objave.

“Postoji ozbiljna sumnja u dijelu sektora da su pojedine kompanije imale raniji uvid u odluke o promjeni akciza. To se može zaključiti iz činjenice da su neke firme uspijevale da pravovremeno reaguju, na primjer kroz carinjenje robe koju su već imale na terminalima, dok je većina ostalih informaciju dobijala praktično u posljednjem trenutku – često nezvanično. Takva situacija stvara osjećaj pravne nesigurnosti, netransparentnosti i neravnopravnosti na tržištu. Ukoliko bi se utvrdilo da je bilo selektivnog dijeljenja informacija, to bi svakako bilo suprotno principima fer tržišne utakmice i moglo bi imati i pravne implikacije. Upravo zato je važno da nadležne institucije obezbijede punu transparentnost i jednake uslove za sve učesnike na tržištu”, naveo je Striković.

Sada je, kako je kazao, potrebno napustiti praksu ad hok odlučivanja i uspostaviti stabilan i predvidiv sistem.