Inspirisana ovogodišnjom temom manifestacije – Arhitektonska baština: prozor u prošlost, vrata za budućnost, Snežana Vukotić, etnološkinja antropološkinja iz JPNPCG, osmislila je program pod nazivom „KULE graditeljski biseri“, sa ciljem skretanja pažnje mlađe populacije na bogatstvo nepokretne kulturne baštine plavsko-gusinjskog kraja.
Objedinjujući nekoliko aktivnosti: posjetu Redžepagića kule uz stručno vođstvo kustosa muzeja Sulejmana Šabovića, izložbu replika poznatog akademskog umjetnika, hroničara ovog kraja Ibrahima Rekovića, umjetničku interpretaciju baštine, priče o istorijatu i značaju i obilazak drugih kula spomenika kulture koji su izrasli iz ovog prirodnog okruženja, kao i folklorno izvođenje KUD „Jelek“, poslata je poruka o neophodnosti očuvanja kulturne baštine za sadašnje i buduće generacije.
Uz svesrdnu pomoć nastavnice Sajme K. Feratović iz JU OŠ „Hajro Šahmanović“, koja je zanimljivom pričom podstakla svoje učenike da pažljivo slušaju o vrijednostima kulturne baštine iz koje su ponikli, priređen je sadržajan edukativni interaktivni program kao podsticaj mladim naraštajima da bolje razumiju istoriju i tradiciju svoga kraja, ali i kao osnov za osmišljavanje jedinstvene kulturne rute Plava.
Kako je kazao kustos zavičajnog muzeja Sulejman Šabović, Kula Redžepagića je najstariji objekat stambeno-odbrambene arhitekture plavsko-gusinjskog kraja. Predstavlja pravi tip feudalnog utvrđenog stana srednjeg vijeka. Sagradio ju je 1671.godine Hasan-beg Redžepagić. Zidovi su debeli više od jednog metra, a kako idu u visinu sužavaju se. Treći sprat je drveni čardak, u kome se nalaze dvije prostorije, kuhinja i ostava.
Uz podstrek učenicima da vole i čitaju knjige i proširuju svoja znanja, efendija Mersid Halilović, između ostalog, kazao je da je Stara džamija najstarija građevina u Plavu, koja je nekada bila okružena bedemima. Džamija je bila dio kompleksa utvrđenja Dizdarev grad u čijoj se blizini nalazila i najstarija biblioteka u ovim krajevima. Ulaz je izgrađen od drveta i bogato ukrašen rezbarijama. Zbog svog kulturnog značaja, neobične konstrukcije i arhitekture, stavljena je pod zaštitu države.
Brojne porodice, nasljednici i potomci, koji borave u kućama-kulama, iako žive savremenim načinom života, takođe njeguju i čuvaju porodične predmete koji svjedoče o načinu života predaka. Učesnici programa posjetili su i dvorište domaćina Ismeta Redžepagića, potomka begovske familije koja posjeduje dvije kule u Plavu.
Zahvalivši se JU Centru za kulturu Plava i svim učesnicima manifestacije, Vukotić je istakla da „arhitektura predstavlja živu sliku prošlosti, materijalno svjedočanstvo vremena, otvarajući nam prozor kroz koji možemo posmatrati način života, umjetnost i društvene vrijednosti ranijih generacija koje su nas oblikovale. To je most koji nas povezuje s korjenima i oblikuje naš identitet, daje rješenja za savremene izazove, ali i inspiraciju za buduće. Analizirajući poruke zdanja prošlosti, pravilnim iščitavanjem stvaramo osnov za razvoj kulturnog turizma.“
U tom smislu, dodala je, „jedinstvenu temu ovogodišnje proslave Dana evropske baštine – Arhitektonska baština: prozor u prošlost, vrata za budućnost, shatamo kao priliku da se afirmiše, nadogradi i valorizuje arhitektonsko nasljeđe kroz održiv model i podstakne kreiranje turističkog proizvoda autentičnog karaktera. Razumjevanje, uključivanje i edukovanje mladih naraštaja o vrijednostima kulturne baštine, omogućava njihovu regeneraciju i novi život u budućnosti“
Učesnici manifestacije zahvalili su se JPNPCG i Snežani Vukotić na organizaciji događaja koji je imao za cilj skretanje pažnje, prvenstveno mladih, na značaj očuvanja kulturne baštine.
