“Društvo u kojem su pojedine grupe trajno na marginama nije društvo jednakih šansi, jer socijalne pravde nema bez zaštite i punog poštovanja prava djeteta, mladih i podrške van obrazovnog sistema, bez pune ravnopravnosti LGBTIQ+ osoba, bez zapošljavanja i obuke unapređenja položaja RE populacije zajednice”, navodi se u saopštenju.

To su poručili iz Juventasa povodom Međunarodnog dana socijalne pravde, ocjenjujući da je potrebno da lokalne i državne strategije budu promišljenije, ali i da njihova implementacija bude konzistentna.

Oni podsjećaju da pravedno društvo nije privilegija, već pravo svih, te da, socijalna pravda znači jednake mogućnosti, dostojanstvo, sigurnost i učešće u donošenju odluka za svakog čovjeka, bez obzira na statusne i lične karakteristike i orijentacije.

“Tokom tri decenije posvećenog rada, Juventas dosljedno gradi temelje društva socijalne pravde. Kroz razvoj servisa podrške, edukacije, javno zagovaranje, istraživanja, izradu politika i osnaživanje zajednica, OCD i institucija, već 30 godina doprinosimo stvaranju društva u kojem će kojem su dostojanstvo, jednakost i ljudska prava biti dostupni svima, a ne privilegija pojedinaca”, poručuju iz te nevladine organizacije.

Smatraju da socijalne pravde nema bez zaštite i punog poštovanja prava djeteta.

“Svako dijete ima pravo na sigurno i podsticajno okruženje, kvalitetno obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, zaštitu od nasilja, zaštitu od štetnih online sadržaja i jednake šanse za razvoj svojih potencijala. Djeca koja odrastaju u siromaštvu, nasilju ili bez adekvatne podrške nose teret nejednakosti kroz cijeli život”, dodali su iz Juventasa.

Posebno naglašavaju da socijalne pravde nema bez mladih koji vide svoju budućnost u ovoj zemlji.

“Ako mladi odlaze jer ne vide perspektivu, ispravno procjenjujući svoje kapacitete kao jake, ali percipirajući kapacitete države slabim, to je jasan signal da sistem mora bolje odgovoriti na njihove potrebe. Ako djecu i mlade ne podržimo, cijelo društvo gubi. Kvalitetno obrazovanje, dostupne obuke, adekvatni poslovi i stvarno učešće u procesima odlučivanja moraju biti prioritet”, poručuju iz te nevladine organizacije.

Takođe, dodaju da socijalne pravde nema bez podrške mladima koji su van sistema obrazovanja, zapošljavanja i obuke.

“Njihova isključenost produbljuje nejednakosti i smanjuje razvojni potencijal društva. Potrebne su ciljane mjere aktivacije, mentorstvo i programi osnaživanja koji vraćaju povjerenje i otvaraju prilike. Potrebno je da lokalne i državne strategije budu promišljenije, ali i da njihova implementacija bude konzistentna”, pojasnili su.

Socijalne pravde, kako kažu, nema bez adekvatne podrške osobama koje koriste ili su koristile droge, ili imaju istoriju korišćenja psihoaktivnih supstanci. Umjesto stigmatizacije, neophodan je pristup zasnovan na ljudskim pravima i javnom zdravlju kroz dostupne i kvalitetne zdravstvene i socijalne usluge, ekonomsko osnaživanje, programe smanjenja štete, tretman i reintegraciju.

“Socijalne pravde nema bez zaštite prava osoba koje se bave seksualnim radom. Umjesto nasilja, diskriminacije i institucionalnih barijera koje su njihova najčešća realnost, neophodan je Ove osobe su često izložene nasilju, diskriminaciji i institucionalnim barijerama. Pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama, pravna zaštita i sigurni mehanizmi prijavljivanja nasilja koji moraju biti garantovani bez osude i stigme”, pojasnili su u saopštenju.

Dodaju to da pod socijalnom pravdom svaka osoba ima jednake šanse da ostvari svoj potencijal i aktivno učestvuje u društvu.

“Socijalna pravda znači da svaka osoba, bez obzira na porijeklo, imovinsko stanje, uvjerenja ili lična svojstva, ima jednake šanse da ostvari svoj potencijal i aktivno učestvuje u društvu. Samo društvo koje dosljedno štiti ljudska prava svih može biti stabilno, solidarno i istinski pravedno“, navode iz Juventasa.

Kako ističu, socijalne pravde nema bez prava djece na sigurno i podsticajno okruženje, kvalitetno obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, zaštitu od nasilja i online štetnih sadržaja. Takođe, mladi koji vide svoju budućnost u Crnoj Gori moraju imati stvarne perspektive kroz dostupne obuke, kvalitetno obrazovanje, adekvatne poslove i aktivno učešće u donošenju odluka. Poseban fokus je na mladima van sistema obrazovanja, zapošljavanja i obuke, koji zahtijevaju mentorstvo i programe osnaživanja kako bi se smanjile društvene nejednakosti.

Socijalna pravda podrazumijeva i adekvatnu podršku osobama koje koriste ili su koristile droge, osobama koje se bave seksualnim radom, te dosljednu primjenu zakona i institucionalnu podršku za LGBTIQ+ osobe, dok RE zajednica zahtijeva dugoročne politike za obrazovanje, zapošljavanje, stanovanje i zdravstvenu zaštitu.

Pored toga, iz Juventasa naglašavaju značaj dostojanstvene reintegracije i resocijalizacije osoba nakon izdržane kazne zatvora, kao i kontinualne institucionalne i porodične podrške koja im omogućava novi početak u društvu.

„Socijalne pravde nema bez snažnog i održivog civilnog društva. Jačanje kapaciteta malih organizacija i neformalnih grupa znači ulaganje u lokalne zajednice, demokratiju i učešće građana u procesima donošenja odluka“, dodaju iz Juventasa.

Nezaobilazna je i tranziciona pravda – suočavanje s nasljeđem ratova i kršenja ljudskih prava iz 1990-ih, jer društvo koje ne priznaje žrtve i ne preuzima odgovornost ne može graditi pravednu budućnost.

Kako zaključuju, socijalna pravda nije privilegija, već pravo svih: poštovanje ljudskih prava, jednak pristup obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, zapošljavanju, socijalnoj sigurnosti i slobodi izražavanja, te jednakost pred zakonom, temelj su stabilnog i solidarnog društva.