Kako je navela, alarmantna je statistika u posljednje dvije godine, gotovo 50 odsto registrovanih napada na novinare u našoj zemlji odnosi se na žene, a većina uključuje rodno zasnovane uvrede i prijetnje seksualnim nasiljem.

“Prema izvještaju Evropske komisije, iako je zabilježen određeni pomak u pravima novinara, “potrebno je više truda u rješavanju starih ali i novih slučajeva nasilja nad medijima”. Brojni slučajevi nisu adekvatno istraženi, a počinioci napada koji su povezanih sa moćnim figurama u zemlji, često ostaju nekažnjeni, što stvara atmosferu straha i dovodi do autocenzure”, ukazala je Nikolić.

Kako je dodala, kada se govori o Crnoj Gori, često se ističu ustavne garancije slobode medija i izjave o evropskim perspektivama države.

“Ipak, stvarnost na terenu pokazuje da se novinari, a naročito novinarke koje razotkrivaju korupciju i kriminal, često nalaze na udaru i da zaštitu moraju tražiti u zakonu”, naglasila je.

Zato je UZOR kreirao vodič za zaštitu novinarki, koji ukazuje na ključne probleme, ali i rješenja kada je zaštita novinarki u pitanju.

“Ključna je zaštita novinarki kroz unapređenje postojećeg pravnog okvira i implementaciju konkretnih sigurnosnih mjera. Pravni mehanizmi, uključujući Ustav, Krivični zakonik i Zakon o medijima, obezbjeđuju osnovnu zaštitu, ali praksa pokazuje da se rodno motivisani napadi često nedovoljno prepoznaju i sankcionišu. Stoga je važno poznavati pravne mehanizme i koristiti ih, kako bi novinarke mogle obezbijediti svoju sigurnost u rizičnim situacijama”, istakla je programska menadžerka UZOR-a.

Kako kaže, neke od preporuka iz vodiča su izrada mape rizika, koja bi detaljno identifikovala sve potencijalne prijetnje, i formiranje kriznog plana koji utvrđuje jasne protokole u slučaju prijetnji, a fokus se mora staviti na edukaciju i sigurnosnu obuku, digitalnu sigurnost ali i na psiho-socijalnu podršku.

“Zaštita novinarki, naročito onih koje se bave istraživačkim novinarstvom, ne zavisi samo od formalnih zakonskih okvira, već i od aktivnog angažmana medijskih kuća, novinarskih organizacija, ali i same zajednice u širem kontekstu. Ne smijemo zaboraviti da uspjeh ovih mjera zavisi od spremnosti svih aktera da se suprotstave nasilju i očuvaju slobodu medija, što je temelj demokratskog društva”, zaključila je Nikolić.

Kompletnu analizu možete pronaći na linku.