On je kazao da ocjene iz Izvještaja Evropske komisije za 2026. predstavljaju potvrdu rezultata ostvarenih kroz zakonodavni, stručni i institucionalni rad, ali i obavezu da reformski proces bude nastavljen.

„Napredak koji je prepoznala Evropska komisija potvrđuje da se evropske obaveze sve konkretnije pretvaraju u zakonska rješenja, snažnije institucije i mehanizme koji unapređuju zdravstveni sistem. Naš cilj nije samo usklađivanje sa evropskim standardima, već njihova puna primjena u praksi, kako bi građani i građanke osjetili stvarne koristi od reformi“, poručio je Šimun.

U Poglavlju 28 – Zaštita potrošača i zdravlja, Evropska komisija konstatovala je dobar nivo pripremljenosti i dobar napredak, uz ocjenu da su preporuke iz prethodnog izvještaja uglavnom sprovedene. To poglavlje privremeno je zatvoreno u junu 2026. godine.

U Poglavlju 1 – Sloboda kretanja robe, Crna Gora je, kako je saopšteno, ostvarila veoma dobar napredak, posebno u usklađivanju sa pravnom tekovinom EU u oblastima ljekova za humanu i veterinarsku upotrebu, medicinskih sredstava i drugih kategorija proizvoda, kao i u oblasti akreditacije i nadzora nad tržištem.

Iz Ministarstva zdravlja navode da Izvještaj prepoznaje i aktivnosti na jačanju javnog zdravlja, prevenciji bolesti i spremnosti za odgovor na zdravstvene prijetnje, uključujući usvajanje akcionih planova za prekogranične prijetnje zdravlju i usklađivanje sa evropskim pravilima o supstancama ljudskog porijekla.

Napredak je, kako dodaju, ostvaren i u digitalizaciji zdravstvenog sistema, kroz usvajanje zakonskih rješenja o upravljanju zdravstvenim podacima i digitalnom zdravlju, uključujući predviđanje osnivanja Agencije za digitalno zdravlje.

Usvojen je i Program za prevenciju i kontrolu malignih bolesti za period 2026–2028. godine, uz nastavak skrining programa za rak dojke, grlića materice i debelog crijeva.

„Posebno je važno što se napredak ogleda u oblastima koje neposredno utiču na kvalitet života građana – od prevencije i ranog otkrivanja bolesti, preko zaštite mentalnog zdravlja djece i mladih, do digitalizacije i snažnijeg odgovora na javnozdravstvene prijetnje. Suština reformi jeste da izgradimo sistem koji je dostupniji, efikasniji i sposobniji da odgovori na potrebe svakog građanina“, istakao je Šimun.

U saopštenju se navodi i da je posebno unaprijeđena oblast mentalnog zdravlja, kroz nastavak Programa za unapređenje mentalnog zdravlja 2025–2026. i uspostavljanje prvog odjeljenja dječje i adolescentne psihijatrije u Kliničkom centru Crne Gore.

Telefonska linija za podršku mentalnom zdravlju tokom 2025. godine zabilježila je 2.690 poziva, od kojih je 1.010 zahtijevalo stručnu psihološku intervenciju.

Evropska komisija, međutim, ukazuje i na potrebu daljeg usklađivanja sa novim i izmijenjenim propisima EU, kao i jačanja administrativnih i nadzornih kapaciteta.

„Bolje ocjene ne znače da je reformski proces završen. One su dodatni podsticaj i odgovornost da nastavimo još odlučnije, kroz dosljednu primjenu propisa i razvoj institucija. Evropski standardi moraju postati standard svakodnevnog funkcionisanja naših zdravstvenih ustanova. Povjerenje građana gradi se kvalitetom usluge, dostupnošću zdravstvene zaštite i sigurnošću da sistem može odgovoriti na njihove potrebe“, poručio je ministar.

Iz Ministarstva zdravlja očekuju dodatnu potvrdu ostvarenih rezultata zatvaranjem Poglavlja 1 – Sloboda kretanja robe, planiranim za petak.

„Evropski put u oblasti zdravlja mjeri se konkretnim promjenama, funkcionalnim institucijama i sposobnošću sistema da građanima pruži kvalitetnu i pravovremenu zdravstvenu zaštitu. Našu krajnju mjeru uspjeha ne predstavljaju izvještaji i pregovaračka poglavlja, već rezultati koje građani osjećaju u praksi“, zaključio je Šimun.