Koordinatorka programa Aktivno građanstvo u CGO, Sara Čabarkapa, podsjeća da je budžet najviše državne institucije iz oblasti nauke i umjetnosti u posljednjih pet godina uvećan za čak 135 odsto, iako, kaže, to nije bilo praćeno većim angažovanjem akademika i akademkinja CANU, niti unapređenjem transparentnosti u radu ove ustanove.
“Ipak, aktivnosti CGO-a su u relativno kratkom periodu dovele do manjih, ali korisnih unapređenja, koja omogućavaju široj i zainteresovanoj javnosti jasniji uvid u rad ove institucije. Naime, CGO je 22. decembra 2025. godine uputio CANU zahtjeve za slobodan pristup informacijama o svim naknadama i honorarima isplaćenim po bilo kojem osnovu, u periodu od 1. januara do 20. decembra 2025. godine, za redovne i vanredne članove”, navodi ona.
Kako dodaje u odgovoru CGO-u od 9. januara 2026. godine CANU je navela da je „riječ o informacijama kojima je pristup javno dostupan na internet stranici CANU”.
“Međutim, uvidom u zvanični sajt CANU jasno je da su upravo ti podaci objavljeni tek 5. januara, odnosno dvije sedmice nakon što su zahtjevi CGO-a upućeni. Dodatno, objavljeni podaci se odnose isključivo na period od 1. januara do 20. decembra 2025. godine – identičan periodu navedenom u našim zahtjevima, te ne obuhvataju posljednjih 11 dana godine. Zbog toga je CGO već uputio dodatne zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kako bi se kompletirali ti podaci za 2025. godinu”, kaže Čabarkapa.
Obradom dostupnih podataka CGO je utvrdio da je CANU do 20. decembra 2025. godine potrošila 925.965,60 eura na naknade i honorare akademika i akademkinja. Od tog iznosa, 864.333,60 eura, odnosno 93,35 odsto, isplaćeno je akademicima – muškarcima.
“Dodatna analiza pokazuje da su se pojedinačne nadoknade i honorari kretali u rasponu od 14.629,20 do 42.803,20 eura. Iako je prosječno godišnje primanje akademika iznosilo oko 25.000 eura, taj prosjek značajno uvećavaju primanja pet najplaćenijih akademika: Dragana Vukčevića sa 40.296 eura, Ljubiše Stankovića sa 40.544 eura, Žarka Mirkovića sa 40.769,60 eura, Zorana Rašovića sa 40.958,40 eura, i prvaka među njima Predraga Miranovića sa 42.803,20 eura”, ukazuje Čabarkapa.
Treba, kaže, naglasiti da su ove nadoknade samo dodatna primanja, s obzirom na to da akademici istovremeno ostvaruju zarade po osnovu redovnog zapošljenja, penzije, statusa istaknutih umjetnika, kao i kroz druge honorarne angažmane.
“Od ukupno tri žene u redovnom i vanrednom članstvu, najviše primanje imala je akademkinja Anka Burić, u iznosu od 21.929 eura, što je gotovo dvostruko manje u odnosu na primanja najplaćenijih akademika CANU”, naglašava.
Zanimljivo je, ističe, i da su neki od društveno najprepoznatljivijih i najaktivnijih akademika, paradoksalno, među onima koji su od CANU primili najmanje novca.
“CGO izražava žaljenje što poslanički klubovi u Skupštini Crne Gore nijesu ozbiljno razmotrili našu inicijativu da se budžet CANU umanji za 1,5 milion eura, te da se ta sredstva preusmjere onima kojima su potrebnija – samohranim roditeljima i mladim naučnicama i naučnicima. U tom kontekstu, ukazujemo da je Finansijskim planom CANU za 2026. godinu opredijeljeno svega 100.000 eura za Fond za podršku naučnom i umjetničkom radu ili 1.950 eura za Centar mladih naučnika i umjetnika CANU, dok je, istovremeno, na primjer, predviđeno 67.725,33 eura za Predsjedništvo CANU i 100.000 eura za Fond za poboljšanje prostorno-tehničkih uslova rada Akademije, iako je za novu zgradu CANU završenu 2023. godine uloženo 9 miliona eura”, dodaje Čabarkapa.
CANU će u 2026. godini, kada Crna Gora obilježava 20 godina od obnove nezavisnosti, raspolagati najvećim budžetom od svog osnivanja – čak 3,13 miliona eura.
“Ipak, ne čini se da ovakav finansijski plan odražava bolje razumijevanje uloge Akademije u emancipaciji crnogorskog društva. Na kraju, CGO ukazuje i da članstvo u nekim od najprestižnijih akademija u svijetu, poput Njemačke nacionalne akademije nauka, Kraljevske nizozemske akademije nauka i umjetnosti ili Evropske akademije nauka i umjetnosti (koja okuplja 38 dobitnika i dobitnica Nobelove nagrade), nije plaćeno, već se smatra čašću i priznanjem. Nasuprot tome, akademici CANU su, čini se, za svoje vrijeme u Akademiji zaradili više od pojedinih dobitnika Nobelove nagrade, naročito imajući u vidu da se Nobelova nagrada u brojnim oblastima dijeli među više laureata”, zaključuje koordinatorka programa Aktivno građanstvo.
