U istom periodu je, kako dodaju, mjerom privremene zabrane raspolaganja zaplijenjeno 13 luksuznih satova, osam pištolja ili pušaka, 22 noža, tri bajoneta, preko osam hiljada komada municije, a Akcija za socijalnu pravdu (ASP) je ranije navela da je u datom periodu na 58 računa u bankama u Crnoj Gori blokirano preko 6,8 miliona eura.
“Zapljene nepokretne i pokretne imovine, o kojima je ove godine odlučivao podgorički Viši sud, uslijedile su na osnovu predloga SDT-a iz ove godine, ili sa kraja minule godine. Zakonom o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću propisano je da radi očuvanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću i radi mogućeg naknadnog oduzimanja te imovinske koristi državni tužilac može predložiti određivanje privremene mjere obezbjeđenja (zamrzavanje imovine)”, naglašavaju iz ASP-a.
Broj i ukupna vrijednost zapljene, zamrzavanja i oduzimanja imovinske koristi i porast samostalnih finansijskih istraga su, kako ističu, samo jedan od reformskih koraka predviđenih Reformskom agendom Crne Gore, u dijelu borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ispunjenost brojnih reformskih koraka, uključujući i ovaj, uslov su za povlačenje novca iz Brisela.
“Od preko 1,4 miliona kvadrata zemljišta ili šuma, u Podgorici, Baru, Ulcinju, Kotoru, Cetinju, Nikšiću, Budvi, Bijelom Polju.. blokirane su livade, pašnjaci, voćnjaci, neplodno zemljište. Takođe je blokirano najmanje 134 stambenih jedinica ili objekata, 44 poslovnih, 136 nestambenih, odnosno garažnih prostora, pomoćnih objekata, tehničkih prostorija”, dodaju iz ASP-a.
Osnov sticanja nepokretnosti je uglavnom kupovina ili nasleđe, dok je, kako naglašavaju, nepokretna i pokretna imovina većinom u svojini ili susvojini osumnjičenih lica ili najbližih članova njihovih porodica, ali često i povezanih privrednih subjekata, odnosno firmi.
“Kada je riječ o blokiranim računima, od više od 6,8 miliona eura se na nekoliko firmi odnosi nepunih 3,5 miliona eura, a ostalo se odnosi na bankovne račune fizičkih lica. U ovom periodu je pojedinačno najveći blokirani bankovni račun jednog fizičkog lica, na kojem je zamrznuto nešto preko dva miliona eura”, naglašavaju iz Akcije za socijalnu pravdu.
Pred crnogorskim poslanicima i nadležnim odborom već naredne sedmice je najavljena rasprava o izvještaju o radu Tužilačkog savjeta i državnog tužilaštva za proteklu 2025. godinu, a u kojem se navodi da je do te godine utrostručen broj pokrenutih finansijskih istraga i izviđaja.
“Kako je navedeno u izvještaju za 2025. godinu, SDT je privremeno blokiralo 69 miliona eura, a sudovi su donijeli rješenja o privremenoj blokadi nepokretnosti površine 1,8 miliona kvadrata… Ipak, trajna oduzimanja imovinske koristi za sada nijesu primijenjena u većem obimu”, zaključuju oni.
