Sagovornici Jutarnjeg programa RTV Podgorica upozoravaju da je neophodna pravovremena reakcija, veća odgovornost institucija, ali i promjena odnosa društva prema nasilju.

Nasilje među djecom, kako je naglašeno, nije bezazlena faza odrastanja, niti nešto što treba pripisivati pubertetu – taj problem je mnogo rasprostranjeniji nego što se vjeruje.

„Mi imamo statistiku koja kaže da čak 90 odsto djece u školama je svjedočilo o nekoj vrsti nasilja nad vršnjacima. Svako četvrto, peto dijete je lično imalo takvo iskustvo, a da nam je vršnjačko nasilje u godinu dana poraslo za čak 25 odsto“, kazala je građanska aktivistkinja, Sandra Margitić-Gačević.

Da problem nije ograničen samo na školske učionice, potvrđuje i direktor podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ Zoran Pejović. Nasilje se može dogoditi u školskom dvorištu, neposrednom okruženju, ali i u virtuelnom prostoru, gdje ga je znatno teže uočiti. U takvim situacijama, dodaje, škola često zavisi od prijave učenika, roditelja ili drugih koji su upoznati sa slučajem.

„Imamo jedno uputstvo ministarstva gdje su tačno pobrojani koraci i šta ustanova treba da uradi u slučaju sumnje ili prijave vršnjačkog nasilja, počevši od urgentnog koraka da se ono zaustavi, da svi u svojim ulogama rade na smirivanju situacije, pa da se onda u mjeri u kojoj to škola može, ispitaju okolnosti, odnosno učešće svih u nekom događaju“, rekao je direktor Gimnazije „Slobodan Škerović“.

Na adekvatnu reakciju se ne smije čekati, jer prevencija nije samo reakcija na već počinjeno nasilje, već stvaranje okruženja u kojem će djeca imati kome da se obrate, osjećati se zaštićeno i znati da nijesu sama, poručuju sagovornici TV Podgorica.