za devet godina premašili osam i po milijardi

ASP: Prihodi Uprave carina duplirani, sa 692 miliona skočili na 1,4 milijarde eura

Neto prihodi na Glavnom računu Uprave carina su u 2017. godini iznosili preko 692 miliona eura, da bi u 2025. godini bili veći od 1,4 milijarde eura, pa su u devetogodišnjem periodu praktično duplirani posmatrano na godišnjem nivou, saopštili su danas iz Akcije za socijalnu pravdu.
Ilustracija, foto: Envato

U 2017. godini je zabilježena naplata od 692,4 miliona eura, godinu kasnije iznosila je 768,8 miliona, 2019. godine 808,5 miliona, a 2020, koja je bila covid godina, 661,3 miliona eura, podaci su Glavnog računa Uprave carina, koji su u posjedu ASP-a.

“Nadalje je u 2021. godini naplata bila oporavljena na 794,7 miliona eura, godinu kasnije iznosila je 991,3 miliona, 2023. godine je prešla milijardu i bila 1,16 milijardi eura, zatim 2024. godine je bila 1,28 milijardi, a 2025. godine je iznosila 1,4 milijarde. Ukupno je za posmatranih devet godina naplaćeno prihoda u iznosu od 8,57 milijardi eura”, dodaju iz ASP-a.

Od ukupnih neto prihoda, ulazni PDV je ubjedljivo najveći i prosječno se na godišnjem nivou kretao od 63 odsto do 70 odsto u ukupnim prihodima.

“U 2017. godini naplaćeno je oko 439,4 miliona ovog poreza, godinu kasnije 518,7 miliona eura, u 2019. godini 542,1 miliona, da bi prve covid godine – 2020. godine pao na 431,2 miliona eura. U 2021. godini naplata je iznosila 515,3 miliona eura, 2022. godine 702,6 miliona, 2023. godine 789,9 miliona, 2024. godine je naplaćeno 850,3 miliona, a 2025. godine 929 miliona. Ukupno je za prikazanih devet godina naplaćeno više od 5,7 milijardi po osnovu ulaznog PDV-a”, preciziraju u toj organizaciji.

U devetogodišnjem periodu u manjem obimu su rasli i prihodi od akciza na različita goriva.

“Tako je u 2017. godini naplaćeno 147,2 miliona eura, 2018. godine 153,3 miliona, 2019. godine 158,2 miliona, a 2020. godine (covid godina) 134,5 miliona. U 2021. godini naplata je iznosila 158,7 miliona, godinu kasnije, kada je bila kriza sa početkom rata u Ukrajini i država je intervenisala sa nižim akcizama, iznosila je 117,9 miliona, u 2023. godini naplaćeno je 179 miliona, 2024. godine 198,3 miliona, a 2025. godine 209,4 miliona. Ukupno je za devet godina po osnovu naplate akciza na goriva prihodovano 1,45 milijardi eura”, dodaju iz ASP-a.

U pogledu akciza na duvanske proizvode u 2017. godini ostvaren je prihod od od 57,2 miliona eura, u 2018. godini 40,6 miliona, a u 2019. godini 46,3 miliona eura.

“U 2020. godini naplaćeno je 45,5 miliona, godinu kasnije 60,4 miliona, u 2022. godini 92 miliona, u 2023. godini 100,2 miliona, u 2024. godini 119,1 milion, a u 2025. godini naplaćeno je 139,5 miliona.Ukupno je za devet godina po osnovu naplate akciza na duvanske proizvode prihodovano 701,3 miliona”, kažu iz ASP-a.

Kada je riječ o prihodima od naplate carina, oni su u periodu od devet godina iznosili ukupno 348,1 miliona.

“Pri tome je u 2017. godini prihodovano 24,8 miliona, u 2018. godini 26 miliona, u 2019. godini 27,8 miliona, u 2020. godini 22,2 miliona, a u 2021. godini 27,8 miliona. Naplata carina u 2022. godini iznosila je 39,5 miliona, u 2023. godini 51,3 miliona, godinu kasnije 59,4 miliona, a 2025. godine 68,8 miliona”, dodaju.

Po osnovu ostalih dažbina u periodu od 2017. godine do 2025. godine naplaćeno je oko 347,2 miliona eura.

Te dažbine se odnose na akcize na alkohol i alkoholna pića, kafu, gaziranu vodu, proizvode od šećera, kakao i sladoled, proizvode od plastike za jednokratnu upotrebu, na ugalj u proizvodnji…

“One su u ovoj monitoring studiji prikazane zajedno u ukupnom iznosu. Tako je u 2017. godini naplaćeno 23,6 miliona eura, 2018. godine 29,9 miliona, 2019. godine 33,9 miliona eura, 2020. godine 27,7 miliona, 2021. godine 32,3 miliona, a 2022. godine 39,1 miliona. U 2023. godinu naplaćeno je 47,5 miliona ostalih dažbina, godinu kasnije 54,8 miliona eura, a u 2025. godini je prihodovano po tom osnovu preko 58 miliona”, navode u ASP-u.

Osnov za naplatu dažbina Uprave carina sadržan je u poreskim, akciznim i carinskim zakonima Crne Gore.

“Svi podaci sadržani u ovoj monitoring studiji, a koji obuhvataju period 2017 – 2025 godina, dobijeni su zvaničnim putem od Uprave carina na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama i potom su obrađeni. Svi neto iznosi prikazani u ovoj monitoring studiji su bez decimalnih prikaza”, napominju iz ASP-a.

Podijelite članak
guest
0 Komentara
Najstariji
Najnoviji Popularni
jake policijske snage na području glavnog grada

Podgorica pod opsadom: Dvojica pritvorenika iz Spuža planirala bjekstvo

Jedan od njih se, prema nezvaničnim informacijama, godinama nalazi u spuškom zatvoru, a drugi je tek odnedavno u pritvoru -...
12:49
saslušan i biznismen povodom navodne korupcije prilikom privatizacije telekomunikacione kompanije 2005. godine

AFERA Telekom – Barović: Kafu nijesam popio ni sa kim, kakav mito

Saslušanje podgoričkog biznismena, koji se sumnjiči za pomaganje u primanju mita prilikom privatizacije telekomunikacione kompanije 2005. godine, trajalo je svega...
09:41
ZASJEDAO SUDSKI SAVJET

Potvrđena ostavka sutkinje Rabrenović: Suđenje “Generalu” vraćaju na početak

Shodno tome, postupak "General“, koji je izazvao pažnju javnosti i van Crne Gore, posebno Australije, čiji mediji optuženog u tom...
14:00
nastavljena saslušanja u višem sudu u podgorici

FOTO – Afera Telekom: I Ana Đukanović ćutala kod sudije

"Đukanović nije odgovorila ni na jedno pitanje. Nije se ni izjašnjavala. Da je krenula da se izjašnjava, otkazala bih punomoćje....
09:58