Trampove izjave dolaze u važnom trenutku diplomatskih napora za okončanje sukoba.

Dok je ruski izaslanik boravio u Vašingtonu, američki predstavnici razgovarali su sa ukrajinskim i evropskim zvaničnicima u sjedištu NATO-a u Briselu o bezbjednosnim garancijama za Kijev i budućem bezbjednosnom poretku Evrope.

Sljedeće nedjelje očekuje se sastanak delegacija Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Ukrajine u Abu Dabiju, što bi bili prvi trilateralni mirovni pregovori od februara. Trampova najava sporazuma koji bi mogao da obuhvati čitavu Evropu dodatno je otvorila pitanja o tome koliko će pregovori biti široki i kakvu će ulogu u njima imati evropski saveznici.

Tramp: Biće to veliki sporazum i svi će biti oduševljeni

Obraćajući se novinarima u Bijeloj kući, američki predsjednik izrazio je veliki optimizam u pogledu mogućnosti diplomatskog rješavanja sukoba.

“Doći će do sporazuma. Biće to veliki sporazum i obuhvatiće mnogo više od Ukrajine… Mogao bih čak da kažem da bi mogao da uključi čitavu Evropu. Biće to veliki, izvanredan sporazum i svi će biti oduševljeni”, izjavio je Tramp.

On je potvrdio da se sastao sa Kirilom Dmitrijevim, ali nije iznio detalje njihovog razgovora.

S druge strane, priznao je da nije razgovarao sa ukrajinskom delegacijom, koja se takođe nalazila u Bijeloj kući. Nije objasnio zbog čega do susreta nije došlo, dok se američka administracija nije odmah oglasila povodom tog pitanja.

Ovakav razvoj događaja posebno je zanimljiv imajući u vidu da je Tramp više puta kritikovao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, pripisujući mu odgovornost za usporavanje pregovora zbog odbijanja da prihvati teritorijalne i druge ustupke.

Istovremeno, tokom posljednjih nedjelja kampanje za međuizbore u SAD, Tramp je sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom postigao dogovor o ukidanju sankcija na izvoz ruskog dizela, što predstavlja još jedan primjer šireg približavanja Vašingtona i Moskve.

U Briselu su, u međuvremenu, američki predstavnici razgovarali sa zvaničnicima Ukrajine, NATO-a i evropskih država.

Među njima je bio i Trampov zet Džared Kušner, koji je razgovore ocijenio kao produktivne i suštinske.

Kako je naveo u objavi na društvenoj mreži Iks, razgovori su bili usmjereni na dva međusobno povezana pitanja: bezbjednosne garancije za Ukrajinu i stvaranje šireg evropskog bezbjednosnog sistema.

“Intenzivno radimo sa svim stranama kako bismo pronašli praktična rješenja koja bi mogla da okončaju ovaj rat i postave temelje za trajni mir”, poručio je Kušner.

Za sada, međutim, nije jasno šta tačno Tramp podrazumijeva pod sporazumom koji bi mogao da obuhvati čitavu Evropu, niti da li se razgovara o konkretnim promjenama u odnosima Rusije i NATO-a.

Šestodnevno primirje u Oleškiju i uloga Melanije Tramp

Dolazak Kirila Dmitrijeva u Bijelu kuću bio je povezan i sa događajem koji je organizovala Melanija Tramp, a koji se odnosio na nedavno šestodnevno primirje između Rusije i Ukrajine u Oleškiju, gradu u Hersonskoj oblasti na jugu Ukrajine, koji se nalazi pod ruskom kontrolom.

Privremena obustava vatre trajala je od 27. oktobra do 1. novembra i predstavljala je jedno od značajnijih lokalnih primirja od početka ruske invazije punog obima u februaru 2022. godine.

Cilj je bio dopremanje humanitarne pomoći i evakuacija civila iz grada, u kojem su se životni uslovi dramatično pogoršali.

Prema riječima Melanije Tramp, tokom operacije iz Oleškija je evakuisano gotovo 800 stanovnika.

Kada je primirje stupilo na snagu, procjenjivalo se da je u gradu ostalo oko 2.000 ljudi. Stanovnici su mogli da se evakuišu u područja pod ukrajinskom ili ruskom kontrolom, ali i da ostanu, uz mogućnost snabdijevanja novim količinama hrane i lijekova.

Prva dama SAD objasnila je da je kontakte u vezi sa ovom inicijativom pokrenula nakon što je na događaju održanom na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u septembru upoznata sa humanitarnom situacijom u gradu.

Kako je navela, zajedno sa svojim bliskim saradnikom Markom Bekmanom direktno je sarađivala sa ruskim i ukrajinskim rukovodstvom kako bi bili dogovoreni uslovi privremenog primirja.

Tokom događaja u Bijeloj kući, Dmitrijev je zahvalio Melaniji Tramp na njenoj humanitarnoj ulozi i prenio joj zahvalnost Vladimira Putina.

Prema njegovim riječima, ruski predsjednik lično je dao instrukcije u vezi sa operacijom i priznao doprinos prve dame SAD postizanju privremene obustave vatre.

Događaju su prisustvovali i David Arahamija, šef poslaničke grupe stranke ukrajinskog predsjednika Zelenskog, kao i ukrajinski povjerenik za ljudska prava Dmitro Lubinec. Arahamija je čestitao Melaniji Tramp na inicijativi i pozvao je da nastavi humanitarni angažman.

“Svakako bismo željeli da vas zamolimo da nastavite i preuzmete nove misije, kako biste što više doprinijeli smirivanju sukoba”, poručio je.

Zelenski je prethodne nedjelje, tokom obraćanja u Španiji, takođe govorio o primirju u Oleškiju, ističući da je ta operacija pokazala da Moskva može da zaustavi neprijateljstva kada to odluči.

“Kada Putin želi da borbe prestanu, one prestaju. Nekoliko dana je zaista bilo mirno, bez napada, i spasili smo stotine života”, rekao je ukrajinski predsjednik.

Melanija Tramp izrazila je nadu da će primjer Oleškija postati početak šireg i trajnijeg dogovora o prekidu vatre.

“Neka Oleški budu mala iskra iz koje će se rasplamsati trajni plamen mira”, poručila je.

Prva dama SAD je tokom protekle godine imala sve aktivniju ulogu u humanitarnim inicijativama povezanim sa ratom u Ukrajini, uključujući napore za ponovno spajanje porodica razdvojenih zbog sukoba.

Prema njenim navodima, njene intervencije doprinijele su povratku gotovo 36 djece njihovim porodicama.

Na kraju događaja, predstavnicima Putina i Zelenskog uručila je po jednu veliku bijelu kovertu, zamolivši ih da dvojici lidera prenesu njena lična pisma. Dmitrijev joj je poklonio sliku koju je naslikala jedanaestogodišnja djevojčica, dok joj je Zelenski dodijelio ukrajinsko počasno odlikovanje za doprinos postizanju primirja.

Teška humanitarna situacija i neizvjesnost oko budućnosti pregovora

Oleški je prije rata imao oko 24.000 stanovnika i nalazi se na obali rijeke Dnjepar, koja razdvaja ukrajinske snage od teritorije pod ruskom kontrolom. Ruske snage zauzele su grad prvog dana invazije, a od tada je pretrpio velika razaranja usljed bombardovanja, požara i urušavanja osnovne infrastrukture.

Situacija se dodatno pogoršala u junu 2023. godine, kada su nakon rušenja brane Kahovka velike poplave pogodile ovaj region.

Istraga agencije Associated Press zaključila je da je eksplozija koja je izazvala urušavanje brane najvjerovatnije djelo ruskih snaga.

Stanovnici koji su ostali u Oleškiju suočavaju se sa ozbiljnim nestašicama hrane i ljekova, bez električne energije, grijanja i tekuće vode, dok se približava još jedna teška zima.

Ukrajina je više puta tražila uspostavljanje lokalnog primirja kako bi bila organizovana evakuacija civila.

Prema međunarodnom pravu, Rusija kao okupaciona sila ima obavezu da obezbijedi osnovne uslove za preživljavanje civilnog stanovništva.

Diplomatska situacija dodatno se komplikuje nakon pobjede Demokratske stranke na međuizborima u Sjedinjenim Državama 3. novembra, koja je promijenila odnos snaga u Kongresu. Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas izrazila je očekivanje da će novi saziv Kongresa vršiti “veći pritisak na Rusiju”, ukazujući na drugačiji pristup evropskih saveznika u rješavanju rata.

Predstojeći razgovori u Abu Dabiju trebalo bi da pokažu da li optimizam Donalda Trampa može da se pretvori u konkretne obaveze Moskve i Kijeva.

Ključno pitanje više nije samo kako okončati rat u Ukrajini, već i šta će sadržati širi sporazum o kojem govori američki predsjednik i kakvu će ulogu evropske države imati u njegovom oblikovanju.